Srce i krvožilne bolesti

Srce, stetoskop

Kad je riječ o bolestima srca, ljudi u većini slučajeva misle na bolest koronarnih arterija (suženje arterija koje vode do srca). Međutim, bolest koronarnih arterija je samo jedna od kardiovaskularnih bolesti. One uključuju brojna stanja koja utječu na strukturu ili funkciju srca.

U srčana oboljenja ubrajamo:

  • Bolest koronarnih arterija (uključujući srčani udar)
  • Nepravilan srčani ritam (aritmija)
  • Zatajenje srca
  • Bolest srčanog zalistka
  • Prirođenu srčanu manu
  • Bolest srčanog mišića (kardiomiopatija)
  • Perikarditis
  • Bolesti aorte i Marfanov sindrom
  • Vaskularne bolesti (bolest krvnih žila)

Bolesti srca i krvnih žila tj. kardiovaskularne bolesti – glavni su uzrok smrtnosti u svijetu. Stoga je vrlo važno naučiti sve vlastitom o srcu kako biste znali spriječiti spomenute bolesti. A ako već imate neku od njih, važno je naučiti živjeti zdravijim i aktivnijim životom. Ako postanete aktivni sudionik svog oporavka, liječenje će biti uspješnije.

Bolest koronarnih arterija

srceBolest koronarnih arterija je ateroskleroza ili otvrdnjavanje arterija. Putem njih srce dolazi do kisika za svoj normalan rad. Bolest nastaje kao posljedica taloženja masnih supstanci, kao što je kolesterol, u stjenku koronarne krvne žile. Kako taloženje napreduje, unutrašnja stjenka žile počinje zadebljavati, a krvna žila sužavati. Tako sužena žila nije u mogućnosti opskrbljivati srce dovoljnom količinom kisika. To dovodi do slabljenja funkcije srčanog mišića što oboljela osoba osjeća kao bol, odnosno anginu pektoris. Plak koji se taloži na stjenkama krvnih žila može blokirati protok krvi kroz njih, što dovodi do infarkta miokarda ili čak smrti.

Nepravilan srčani ritam

Srce je čudesan organ. Ono kuca ravnomjernim ritmom, 60 do 100 puta u minuti (to je oko 100.000 puta u danu!). Međutim, dogodi se da srce ponekad ne kuca svojim uobičajenim ritmom. Srčana aritmija predstavlja odstupanje od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo.

Zatajenje srca

Već i sam izraz "zatajenje srca" zvuči zastrašujuće. To ne znači da srce doslovno "zakazuje" ili prestaje raditi. Ispravnije je reći da srce ne pumpa krv onako kao što bi trebalo. Procjenjuje se da od kroničnog zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje od 65 do 75 tisuća bolesnika.

Bolest srčanog zalistka

Srčani zalisci reguliraju smjer protoka krvi kroz srce tj. usmjeravaju krv kroz srčane šupljine te sprječavaju njen povratak. Tijekom vremena, može doći do oštećenja ili zadebljanja srčanog zalistka. Zbog ovih promjena, zalisci se teže otvaraju (stenoza) ili se ne zatvaraju do kraja (insuficijencija). Najčešće su oštećeni aortalni i mitralni zalisci.

Prirođena srčana mana

Prirođena srčana mana je vrsta oštećenja koje zahvaća jednu ili više struktura srca ili krvnih žila koje su prisutni od rođenja. Ova bolest pogađa 8 od 1000 mališana. Prirođeno srčano oštećenje može uzrokovati simptome pri rođenju, za vrijeme djetinjstva, a nekad se simptomi ne javljaju sve do odrasle dobi. U većini slučajeva, točan uzrok nastanka prirođenih srčanih mana nije poznat. Nagađa se da su među uzroke nastanka spadaju: naslijeđe, izloženost fetusa tijekom trudnoće određenim virusnim imfekcijama, alkoholu ili drogama.

Kardiomiopatija

srceKardiomiopatija označava skupinu bolesti koje zahvaćaju srčani mišić. Bolest se dijeli na dvije grupe: unutarnje (primarne) i vanjske (sekundarne) kardiomiopatije. Srca oboljelih osoba su abnormalno uvećana, odebljala, i/ili otvrdnuta. Kao rezultat ovih pojava, sposobnost srca da pumpa krv je oslabljena. Bez liječenja, kardiomiopatije se pogoršavaju s vremenom i često vode do zatajenja srca i nepravilnog srčanog ritma.

Perikarditis

Perikarditis je upala perikarda, odnosno ovojnice koja okružuje srce. Radi se o rijetkoj bolesti koja zahvaća 2-6 posto ljudi. Često je uzrokovana infekcijom.

Bolesti aorte i Marfanov sindrom

Aorta je najveća arterija ljudskog tijela. Ona odlazi od srca i dovodi krv bogatu kisikom u sve djelove tijela. Bolesti aorte mogu uzrokovati njeno širenje ili kidanje, što povećava rizik za razvoj poremećaja poput:

  • Ateroskleroze
  • Hipertenzije
  • Marfanovog sindroma
  • Sistemskih poremećaja vezivnog tkiva poput: sklerodermije, bolesti krhkih kostiju, policistične bolesti bubrega i Turnerovog sindroma
  • Ozlijeda

Osobe s dijagnosticiranom bolesti aorte svoje liječenje moraju povjeriti iskusnom timu kardiovaskularnih specijalista i kirurga.


K. R.

 Prati nas na Viber Public Chatu!