Statini su najvažnija skupina hipolipemika, lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi. Na tržištu su prisutni 30-ak godina. Otkriće statina značilo je pravu revoluciju u liječenju hiperlipidemije.
Zbog svoje učinkovitosti u prevenciji kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti potrošnja ovih lijekova izrazito raste te su postali jedna od najpropisivanijih skupina lijekova. Statini mogu biti prirodni (lovastatin, simvastatin, pravastatin) i sintetski (fluvastatin, atorvastatin, cerivastatin, rosuvastatin).
Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u nas i od tih bolesti umire praktički svaki drugi građanin Hrvatske. Većina ovih bolesti uzrokovana je aterosklerozom. Jedan od čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze je hiperlipidemija – povišena vrijednost masnoća u krvi. Liječenje hiperlipidemije bitno je u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ovih bolesti. Primarnom prevencijom nastojimo spriječiti nastanak ateroma, a sekundarnom želimo postići stabilizaciju ateroma te spriječiti njegovo pucanje i stvaranje tromba što dovodi do suženja ili opstrukcije lumena arterije.
Statini se primjenjuju u primarnoj prevenciji kod bolesnika s hiperkolesterolemijom koja perzistira usprkos adekvatnom provedenom dijetnom režimu, a u sekundarnoj prevenciji kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda, ishemijskim moždanim udarom, tranzitornom ishemijskom atakom, ultrazvučno dokazanim aterosklerotskim plakom na unutarnjoj karotidnoj arteriji ili perifernom arterijskom okluzivnom bolesti te u bolesnika s koronarnom bolesti utvrđenom koronarografijom ili ergometrijom. Primjena statina preporuča se i kod dijabetičara s ukupnim kolesterolom iznad 5 mmol/L.
Studije su pokazale da davanje statina odmah nakon pojave akutnog koronarnog sindroma značajno smanjuje smrtnost tih bolesnika. Također je dokazano djelovanje statina na smanjivanje rizika od moždanog udara.
Statini snizuju razinu LDL-kolesterola u krvi za 30 do 50 posto putem inhibicije enzima HMG-CoA reduktaze u jetri. Smanjujući razinu kolesterola statini neizravno uzrokuju povećanje broja LDL-receptora na površini stanica jetre čime dovode do povećanog uklanjanja LDL-kolesterola iz krvi. Osim toga statini djeluju i na prevenciju ateroskleroze putem sljedećih mehanizama: poboljšanje funkcije endotelnih stanica, redukcija upalne reakcije, stabilizacija aterosklerotskog plaka te sprečavanje formiranja ugruška.
Osim antiaterosklerotskih učinaka, statini imaju i dodatne učinke: koče nastanak osteoklasta i resorpciju kosti, povećavaju aktivnost osteoblasta i potiču nastanak nove kosti, smanjuju rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, a kočenjem aktivnosti enzima HMG-CoA reduktaze djeluju protutumorski, sprečavajući proliferaciju zloćudnih stanica kod više vrsta tumora.
Statini su uglavnom sigurni lijekovi, pogodni za dugotrajnu upotrebu. Od mogućih nuspojava terapije statinima potrebno je spomenuti glavobolju, mučninu, probavne tegobe, porast vrijednosti jetrenih enzima (serumskih transaminaza).
Najopasnija nuspojava je miopatija, odnosno miozitis, praćen višestrukim porastom aktivnosti kreatin-kinaze u serumu (rabdomioliza – raspad skeletnih mišića), koja može dovesti i do akutnog bubrežnog zatajenja. Radi se o rijetkoj nuspojavi koja se javlja u manje od 0,1 posto bolesnika.
Statini se razlikuju prema svom terapijskom učinku. Rosuvastatin u dozi od 10 mg/dan dovodi do većeg povećanja HDL kolesterola te značajnije redukciju ukupnoga kolesterola i triglicerida u odnosu na ekvivalentne doze atorvastatina, simvastatina i pravastatina.
Očita razlika među statinima je i u riziku pojave rabdomiolize kao rijetke nuspojave. Kod cerivastatina je ta mogućnost čak deseterostruko veća nego kod ostalih statina, dok je najniža kod primjene rosuvastatina.
Na listi lijekova HZZO-a dostupni su sljedeći statini: simvastatin, lovastatin, fluvastatin, atorvastatin i rosuvastatin.
Autor teksta:
Denis Čerimagić, dr.med., neurolog, Opća bolnica Dubrovnik
