Što su to vitamini B skupine?

tableta, vitamin, ljepota, koza

Jeste li znali da je folna kiselina u stvari vitamin B9?

U vitamine B skupine ubrajamo osam vrsta vitamina, a to su: B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12. Riječ je o esencijalnim vitaminima, što znači da ih naše tijelo ne može samo stvarati, nego treba pomoć. Topivi su u vodi, a izuzetno su važni za život i zdravlje. Neophodni su u metabolizmu proteina, šećera i masti u tijelu te služe kao koenzimi u tisućama kemijskih procesa koji se u tijelu neprestano događaju iz sekunde u sekundu.

Upoznajte vitamine B kompleksa

Zaštitite se od Alzheimerove bolesti vitaminima B skupine

B1 tijamin – uključen je u brojne tjelesne funkcije, uključujući živčani sustav, mišićno funkcioniranje i metabolizam ugljikohidrata, tj. njihovu pretvorbu do jednostavnog šećera, glukoze. Uosite ga u kombinaciji s vitaminima B2 i B3 za najbolje rezultate.

B2riboflavin – u nekim slučajevima poznat kao vitamin G. Pomaže kod loše probave i odgovoran je za disanje stanica. Uključen je metabolizam masti, uglikohidrata i proteina, a jednako tako je važan i za očuvanje zdravlja kože i sluznica, rožnice oka te živčanih ovojnica.

B3 nijacin (nikotinska kiselina) – pomaže kod loše probave, osigurava zdravlje živaca te kože. Da biste imali zdravu kožu, čelične živce i redovitu stolicu vitamin B3 je neophodan. Također se koristi za metabolizam ugljikohidrata.

B5pantotenska kiselina - sastavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina pa se nalazi u gotovo svim organima. Ključna je u sintezi hormona i neurotransmitera

B6pridoksin – potreban je za sintezu hormona serotonina i norepinefrina te stvaranje mijelina. Sastavni je dio koenzima A i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina.

B7biotin – nužan je za metabolizam ugljikohidraza, proteina, masti i aminokiselina

B9folat (folna kiselina) - ima važnu ulogu u sintezi eritrocita, dijeljenju stanica te je potreban za tvorbu genetičkog materijala, DNK. Trudnicama se savjetuje pojačan unos folne kiseline, a također može smanjiti rizik od srčanih bolesti (uz vitamine B6 i B12) snižavanjem razine nepoželjne tvari u krvi pod nazivom homocistein. Nova istraživanja pokazuju da niski unos folne kiseline povećava rizik za razvoj raka dojke, posebno kod žena koje piju alkohol (redovita uporaba više od dvije čaše dnevno). No neka druga istraživanja su pak pokazala da kod nekih žena s genetskom ''podlogom'' visoka količina folne kiseline čini upravo isto.

B12 – ima ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, proteina i sintezi DNK. Za razliku od drugih vitamina tijelo ga može sintetizirati, no kako se stvara u debelom crijevu, gdje se ne može apsorbirati, potrebno je unositi ga putem hrane.

K. Pužar

 Prati nas na Viber Public Chatu!