Suzbijanje djelovanja česte crijevne bakterije smanjuje rast tumora

stanica-rak-virus-bakterija-tumor-1

Ekipa stručnjaka sa sveučilišta Kalifornija ustanovila je kako česta crijevna bakterija promiče rast raka kod genetički podložnih miševa, no razvoj tumora može se obuzdati ako se miševi izlože proteinskom enzimu koji ima funkciju kočenja.

Stručnjaci, na čelu s doktorom  Eyalom Razom, profesorom medicine na sveučilištu San Diego, ovim su otkričem pridonijeli potencijalno novom obliku liječenja ljudi koji imaju familijarnu adenomatoznu polipozu ili  FAP. Radi se o nasljednoj bolesti koja je obilježena nastajanjem brojnih polipa u debelom crijevu, a eventualno se može transformirati u maligni rak debelog crijeva.

Rak debelog crijevaRaz i kolege razmatrali su interakciju između niza različitih bakterija pronađenih u gastrointestinalnom traktu. U normalnim okolnostima, bakterija i trakt uspostavljaju svojevrsno stanje homeostaze. "Kod normalnog domaćina, ove bakterije zapravo imaju važnu ulogu, poput podržavanja proizvodnje stanica", kaže Raz. " No kod nesklonih domaćina, prisutnost bakterije postaje štetna".

Točnije, Raz i koautori ustanovili su kako su miševi s umjetno proizvedenom mutacijom kako bi se izazvalo stanje slično FAP-u kod ljudi, bili podložniji upalnim procesima koje proizvodi obična bakterijska aktivnost. Stalne upale pojačavaju izražajnost onkogena nazvanog c-Myc. Vrlo brzo, kod miševa su se razvili brojni tumori u debelom crijevu, te nisu preživjeli dulje od šest mjeseci.

Kod ljudi FAP može biti jednako razoran. To je genetsko stanje kod kojeg pacijenti u mladoj dobi razviju stotine do tisuću polipa u debelom crijevu. Do 35. godine starosti 95 posto osoba s FAP-om ima polipe. Oni su u početku benigni, no naposljetku se, bez liječenja, pretvaraju u maligne. Trenutno osnovno liječenje sastoji se od profilaktičke operacije – odstranjenje polipa prije nego postanu kancerogeni.  

Rak"Osobe s FAP-om nemaju puno mogućnosti na raspolaganju", kaže Raz. "Rak dobiju rano u životu, a jedini tretman je operacija, često i odstranjivanje cijelog debelog crijeva. A to još uvijek ne isključuje mogućnost razvoja tumora na drugim dijelovima tijela".

Upravo je zato drugi dio studije bio posebno ohrabrujući.  Kada su stručnjaci upravljali proteinskim enzimom ekstracelularno regulirane kinaze ili ERK, pokazalo se da oni potiskuju razvoj tumora debelog crijeva kod miševa, jer su se proteini raka brže razgrađivali, a povećalo se vrijeme preživljavanja miševa. Ako se ovaj enzim i drugim studijama potvrdi kao učinkovit, liječnici bi mogli pacijentima s FAP-om ponuditi više opcija od samo kirurgije.  

Studija je objavljena u časopisu Nature Medicine.

D. Šorgić

 Prati nas na Viber Public Chatu!