Zdravlje

Zdravlje

Svjetski je dan hepatitisa: jeste li se testirali?

Na današnji dan obilježavamo Svejtski dan hepatitisa. Tim smo povodom razgovarali s prof. dr. sc. Adrianom Vince, voditeljicom Referentnog centra za virusne hepatitise pri Klinici “Dr. Fran Mihaljević”.

Virusni hepatitisi predstavljaju jedne od češćih infekcija u suvremenom svijetu koje dovode do teških posljedica i ozbiljnih bolesti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore kako je hepatitisom C diljem svijeta zaraženo 170 milijuna ljudi, dok hepatitis B muči 350 milijuna pacijenata. U Hrvatskoj je gotovo 100.000 osoba inficirano virusom hepatitisa B i C.

Ovo je poražavajuća statistika, s obzirom na to da u većini slučajeva simptomi izostaju godinama, sve dok se ne razvije teška bolest. “U 20-30 posto zaraženih hepatitisom B ili C doći će do razvoja ciroze jetre u razdoblju od prosječno 20 godina”, tvrdi prof. dr. sc. Adriana Vince, voditeljica Referentnog centra za virusne hepatitise pri Klinici “Dr. Fran Mihaljević”. Od 100 bolesnika s cirozom jetre dva do pet posto će godišnje razviti zloćudni tumor jetre, tzv. hepatocelularni karcinom, a kad nastupi zadnja faza bolesti jetre jedini medicinski zahvat koji omogućuje preživljenje tih bolesnika je transplantacija.

U povodu Svjetskog dana hepatitisa, koji obilježavamo na današnji dan, razgovarali smo s prof. dr. sc. Adrianom Vince.

Kako se možemo zaraziti hepatitisom i tko je najugroženiji?

Kod zaraženih osoba hepatitisom B velike količine virusa nalaze se u krvi, sekretima rana, spolnim tekućinama. Tako da se virusom hepatitisa B možemo najčešće zaraziti nezaštićenim spolnim kontaktom s osobom koja ima kroničnu infekciju te također u kontaktu s krvi, sekretima rana zaraženih osoba ako na koži i sluznicama postoje oštećenja. Također intravensko uzimanje droge predstavlja rizični moment ako osobe dijele zajednički pribor. Zaraziti se može i dijete pri porodu ako majka ima velike količine virusa u krvi.

Kod hepatitisa C velike količine virusa nalaze se u krvi, tako da je najveći rizični čimbenik krv zaražene osobe. Pri tome virus ne prolazi kroz neoštećenu kožu i sluznice. Virus hepatitisa C otkriven je 1989. godine, a obvezno testiranje davatelja krvi na hepatitis C provodi se od 1993. godine, tako da je primanje krvi i krvnih pripravaka prije 1993. godine rizični faktor za stjecanje infekcije.

Kakvo rizično ponašanje najčešće vodi hepatitisu?

Najčešći put zaražavanja u sadašnjim uvjetima suvremenog života je intravensko uzimanje opojnih droga, prigodom upotrebe zajedničkog pribora. Prema brojnim studijama oko 50 posto intravenskih ovisnika zaraženo je hepatitis C virusom. Oko pet do deset posto osoba zarazi se i spolnim putem, rizik je veći ako se radi o osobama koje često mijenjaju spolne partnere i imaju istovremeno i neku drugu spolnu bolest, koja povećava slonost oštećenju sluznica, krvarenju i slično.

Prijenos hepatitisa C s majke na dijete je rijetka pojava, događa se u pet posto zaraženih trudnica. Virusi hepatitisa B i C ne prenose se uobičajenim socijalnim kontaktom. Dakle, intravensko uživanje droga, nezaštićeni spolni kontakti s nepoznatim partnerima najčešći su rizici akviriranja virusnih hepatitisa današnjice.

Možemo li se zaštititi od hepatitisa?

Od virusnih hepatitisa se možemo zaštititi. Protiv hepatitisa B postoji učinkovito cjepivo, koje sadrži samo jedan protein virusa na koji organizam reagira stvaranjem zaštitnih protutijela koja sprečavaju prodor virusa u ljudski organizam. Ovo cjepivo primjenjuje se u svijetu od 1986. godine, vrlo je sigurno i učinkovito. U Hrvatskoj je obvezno cijepljenje uvedeno 1999. godine za djecu u VI. razredu osnovne škole, i 2007. godine za novorođenčad. Također je od 2000. godine uvedeno obvezno testiranje trudnica na hepatitis B (HBsAg), pa ako je majka pozitvna, dijete po rođenju dobiva prvu dozu cjepiva i zaštitna protutijela, čim se učinkovito sprječava zaražavanje novorođenčeta.

U Hrvatskoj su dakle sada kompletno zaštićene populacije od 12. do 28. godine te djeca od rođenja do osam godina, čime je i incidencija hepatitisa B bitno smanjena upravo u tim mladim dobnim skupinama. No u osoba koje su starije od 30 godina infekcija je nadalje moguća, poglavito spolnim putem, pa treba preporučiti cijepljenje, pogotovo ako se radi o osobama sklonima rizičnom ponašanju. Cijepivo protiv hepatitisa B predstavlja jedno od najvećih dostignuća suvremene medicine.

Nažalost, ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C, pa se ovdje zaštita svodi na uobičajene mjere zaštite kod spolnog odnosa, izbjegavanje rizičnih spolnih odnosa, te trajnu edukaciju o opasnostima uzimanja opojnih droga i drugih sredstava ovisnosti, koja osim direktnog rizika stimuliraju ljude i na rizično spolno ponašanje. Također treba izbjegavati tetoviranje i piercing u higijenski nedekvatnim i improviziranim uvjetima.

Preporuča se da osobe koje su zaražene virusima hepatitisa imaju odvojen osobni higijenski pribor (poput škarica, pinceta, britvica, četkica za zube), da u kućanstvu postoji dezinficijens za rane i vanjske površine, obične PVC rukavice, kako bi se spriječilo eventualno zaražavanje ukućana, ukoliko dođe do povrede zaražene osobe.

Uz pridržavanje svih gore navedenih savjeta rizik zaraze virusom hepatitisa C je mali.

Hepatitis je “tiha bolest” koja može dugo proći nezapaženo zbog izostanka simptoma. Kako se možemo testitrati?

Preporuča se testiranje za osobe koje su dobivale krv ili krvne pripravke prije 1993. godine, osobe koje su imale opsežnije operativne zahvate prije 1993. godine, osobe koje su ikada u životu uzimale intravenski drogu, spolni partneri osoba s hepatitisom B ili C, djeca majki koje imaju hepatitis B ili C, osobe koje su bile na hemoodijalizi prije 1995. godine, osobe s trajno povišenim vrijednostima jetrenih testova (ALT, AST) nejasnog uzroka. Testirati na virusni hepatitis može se svakodnevno u Klinici za infektivne bolesti s uputnicom na “serumske biljege virusnih hepatitisa”. To testiranje se radi iz krvi.

Također se može svakodnevno anonimno testirati na HIV i hepatitis C u Savjetovalištu za HIV koje radi u sklopu Klinike radnim danom od 15.30 do 18.30.

Osobe kod kojih se utvrdi da su pozitivne na biljege virusa hepatitisa B ili C upućuju se na pregled i daljnju obradu u Hepatalnu ambulantu Klinike za infektivne bolesti, gdje rade liječnici s velikim iskustvom u dijagnostici i liječenju virusnih hepatitisa.

Izvor: Karmen Pužar/Moje zdravlje

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo