Talasemija minor, bolest koja je karakteristična za mediteranske zemlje, autoimuna je bolest koja se obično otkriva još u najranijoj dobi.
Talasemija je nasljedna bolest uzrokovana DNA mutacijama hemoglobina, a manifestira se sniženom razinom hemoglobina i eritrocita u krvi. Postoji nekoliko vrsta ove bolesti, a najraširenije su alfa-talasemija i beta-talasemija. Upravo zbog mutacija hemoglobina, kojih je znatno manje nego u osobe koje nemaju talasemiju, može doći do anemije.
Kako dolazi do talasemije?
Dakle, riječ je o genetskoj bolesti. Na pitanje kako to da je kod nekoga talasemija izražena u tolikoj mjeri da itekako može otežati život, dok kod nekih oboljelih gotovo da i nema nekih vidljivijih simptoma, doc. dr. sc. prim. Irena Jukić, dr. med. odgovara:
Simptomi i stupanj talasemije ovise o broju i lokaciji mutacija gena koje osoba nasljeđuje. Molekulu hemoglobina čine alfa i beta lanci pa se mutacije mogu pojaviti i na jednim i drugim lancima. Intenzitet simptoma talasemije uvjetuju lokacije tih mutacija.
Odnosno, talasemija će biti onoliko jaka koliko je osoba naslijedila mutiranih gena od svojih roditelja. Recimo, za beta-talasemiju uključena su dva gena u izradu hemoglobinskoga lanca i po jedan se može naslijediti od svakoga roditelja, dok su kod alfa-talasemiju u izradu hemoglobinskoga lanca uključena četiri gena i dva se mogu dobiti od svakoga roditelja.
Talasemija se uglavnom uspješno tretira, a za život može biti pogubna jedino ako dijete naslijedi 3 ili 4 mutirana gena, odnosno ako ima alfa-talasemiju.
Liječenje talasemije minor
Liječenje zavisi o tipu talasemije i simptoma, a uključuje od potrebe za češćim odmorima, izbjegavanja tjelesnih napora do moguće potrebe transfuzijskoga liječenja – savjetuje doc. dr. sc. prim. Irena Jukić, dr. med.
Anemija: Što jesti ako ste slabokrvni?
Foto: Shutterstock
J. R.