Tjelovježbom i pravilnom prehranom možemo umanjiti rizik od moždanog udara, demencije, depresije i mnogih drugih stanja
Ljudski mozak je najkompleksniji organ u ljudskom tijelu -pokretač je i stvaratelj svake misli, pokreta, osjećaja i iskustva. Teži otprilike 1,4kg, sadrži nevjerojatne milijarde živčanih stanica ili neurona. Njegovo zdravlje možemo očuvati i tjelovježbom te pravilnom prehranom.
Moždana kora ili korteks, je najveći dio ljudskog mozga, odgovoran je za više moždane funkcije poput misli i pokreta. Da bi mogao normalno funkcionirati, mozgu je potrebna glukoza kao osnovni izvor goriva. Mozak ne pohranjuje glukozu, zato mu je potrebna stalna obnova energije. Prema znanstvenim istraživanjima, pravilnom prehranom I tjelovježbom doprinosimo njegovu zdravlju.
“1990.-te su bile prekretnica u razumijevanju utjecaja tjelesne aktivnosti i vježbanja na mozak p aje tako danas poznata neurobiološka baza ovih benefita i zna se da vježba utječe neposredno na strukturu mozga.” napominje dr. sc. Sandra Morović, specijalist neurologije, viši znanstveni suradnik, te pojašnjava poveznicu između tjelovježbe i zdravlja mozga;
“Posebno je važan BDNF (Brain derived neurotrophic factor) ili faktor rasta porijeklom iz mozga koji održava dugotrajnu memoriju, djeluje na određene neurone u središnjem I perifernom živčanom sustavu, pomaže preživljavanje postojećih neurona, potiče rast i diferencijaciju novih neurona i sinapsi , a upravo tjelesna aktivnost potiče pojačanu proizvodnju i lučenje BDNF-a! U prijevodu, BDNF je važan za učenje, pamćenje te ostale više moždane funkcije. “
Danas je jasna i povezanost BDNF-a s bolestima poput depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, demencije, Rettovog sindrom, autizma, Alzheimerove bolesti, Huntingtonove bolesti i mnogih drugih stanja.
Protiv demencije I moždanog udara tjelovježbom
U svijetu, svake 3 sekunde netko razvije demenciju od koje umire više ljudi nego od karcinoma dojke i prostate zajedno. Moždani udar je najveći uzrok onesposobljenosti u svijetu i treći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu.
Ovo je sve što morate znati o glavoboljama
“Vježbanjem se reducira broj ‘tihih’ moždanih udara i do 40% , a brojne studije ukazuju da na isti način možemo smanjuje rizik i štiti od nastanka demencije. Smanjuje se rizik od Parkinsonove bolesti, pojačava otpornost na stres i poboljšava san – faktore koji utječu na razvoj bolesti“ napominje liječnica.
Koliko je tjelovježbe dovoljno
“Što se tiče oblika tjelovježbe, sve je zdravo. Važno je da aktivnost stvara ugodu, da je zabavna. Bilo bi dobro vježbati svaki dan ili barem 3 puta tjedno. “ zaključuje liječnica
Ako želite “vježbati” mozak za bolju memoriju i pamćenje, dr. Morović savjetuje kako;
- vježbajte pamćenje – zapamtite popis za dućan, ponavljajte zapamćeno…
- naučite svirati glazbeni instrument ili pjevajte u zboru
- računajte u glavi
- naučite nešto novo, npr. kuhati
- učite novi strani jezik
- bavite se sportom
Ana Abrahamsberg/Večernji list
