Shutterstock

Glavobolje su ponekad simptomi nekog neotkrivenog, osnovnog poremećaja. U pravilu gotovo četvrtina bolesti ima glavobolju kao mogući simptom.

No, ako vas muče glavobolje, vrlo vjerojatno se one javljaju «same od sebe», razvijaju se postepeno te nestaju nakon nekoliko sati bez naknadnih posljedica. Većina glavobolja nema za posljedicu nikakav ozbiljni poremećaj i rijetko se radi o životnoj ugroženosti. Glavobolje, ma kako bolne bile, vjerojatno su beznačajne i privremene tegobe koje su izazvane napetošću mišića tkiva ili krvnih žila u glavi ili vratu.

Što može uzrokovati glavobolju?

Moždana tkiva nikada ne bole, ona su neosjetljiva na bol budući da sam mozak nema osjetilnih živaca. Osjet samo postoji u moždanim ovojnicama koje prekrivaju površinu mozga, u koži i mišićima u lubanji te brojnim živcima koji izlaze iz lubanje u glavu i lice. Glavobolju može uzrokovati niz faktora, kao što su npr. stres, premalo ili previše sna, prekomjerno jelo ili piće, bučna ili zagušljiva sredna, težak fizički rad itd. Postoje primarne i sekundarne glvobolje.

Primarne dijelimo u 5 glavnih skupina; cluster, migrenske, okularne, sinusne i tenzijske glavobolje. Za razliku od primarnih, koje su zasebna oboljenja, sekundarne glavobolje su simptomi drugih oboljenja.

Npr. jaka glavobolja praćena fotofobijom (osjetljivošću na svjetlo), visokom temperaturom i zakočenosti vrata obično može biti meningitis. Također subarahnodalno krvarenje (izljev krvi u prostor meke moždane ovojnice) manifestira se akutnom glavoboljom. Tumorski procesi unutar lubanje isto tako mogu uzrokovati sekundarne glavobolje. Fiziološki gledano, najčešći uzorci primarnih glavobolja su napetost zbog naprezanja mišića lica i vrata te promjene u krvnom protoku lokalnih krvnih žila u mozgu i lubanji, pri čemu dolazi do njihovog širenja te naglog sužavanja.

Krećete na dijetu i čišćenje organizma? Ovo morate znati o dodacima prehrani

Tenzijska glavobolja je bez daljnjega najčešći oblik primarne glavobolje. Zapravo 90% svih glavobolja su upravo tenzijske prirode. Tenzijska glavobolja uzrokuje blažu generaliziranu bol u području sljepoočnica i čelu te stražnjem dijelu grave ili vrata, bez mučnine i fotofobije kao što je to slučaj kod migrene. Od najčešćih uzroka spominje se stress, nedostatak sna, nepravilni razmaci u obrocima (gladovanje), naprezanje očiju itd. Liječi se opuštanjem te uporabom analgetika.

Migrena je kronična bolest sa nizom simptoma

Širom svijeta od migrene pati više od 10% stanovništva. Vrsta migrenoznih napadaja varira od osobe do osobe. Migrenoznoj glavobolji prethodi razdobolje «upozorenja» u kojem se osobe osjećaju abnormalno umorno i loše. Tomu slijedi mučnina, povraćanje, fotofobija, fonofobija (osjetljivost na zvukove), a moguće su i smetnje vida, krivudave slike ili svjetlucanje u jednom djelu vidnog polja. Usprkos intenzivnim medicinskim istraživanjima, još nije poznato i u potpunosti razjašnjeno zašto su neki ljudi podložni napadajima migrene niti što ih aktivira. Smatra se da bi migrena mogla biti povezana sa genetskom predispozicijom, a u nekim slučajevima utvrđeno je da npr. sir, čokolada, crno vino ili pretjerana konzumacija jogurta mogu biti okidač za razvoj napadaja. Za početno liječenje preporuka je da se uzme neki jednostavan analgetik, npr paracetamol te da osoba legne u tamnoj prostoriji i pokuša se opustiti.

I ako imate dijabetes možete uživati u hrani, evo kako!

Ukoliko su migrene toliko učestale i jake da analgetici ne pomažu u tom slučaju biti će potrebna stručna pomoć.

Obično se poropisuju antiemetici (lijek za suzbijanje povraćanja) te specifični lijekovi poput triptana i ergotamina. Neka istraživanja su pokažala da redovita uporaba dodataka prehrani sa magnezijem može ublažiti brojnost i jačinu intenziteta kod migrene i drugih glavobolja.

Preporuča se magnezij koristiti navečer prije spavanja u dozi od 375 mg u razmaku od 3-4 sata od uzimanja drugih lijekova. Magnezij omogućuje noramalan i pravilan rad mišića koji okružuju krvne žile. Najbolji oblici magnezija su magnezijev citrat i magnezijev oksid te dolaze u obliku kapsula, tableta te eferveta (šumećih tableta) i mogu se kupiti u svakoj ljekarni. Magnezijev klorid nije dobar izbor zbog potencijalno lošeg utjecaja na bubrege te može uzrokovati proljeve.

Foto: Shutterstock

 

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo