Znate li koje vrste raka uzimaju najviše života – koje ih pretrage otkrivaju i kako se liječe

lijecenje raka

Liječenje raka je danas napredovalo, postoje razne terapije, a u nekim slučajevima dolazi i do potpunog izlječenja.

No i dalje se radi o teškom putu koji se mora prijeći kako rak ne bi i dalje bio među prvim uzročnicima smrti u svijetu. Znate li koje su vrste najopasnije?

Koje su najčešće dijagnosticirane zloćudne bolesti i one koje uzrokuju najviše smrti na razini EU?

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka). Slijede rak debelog i završnog crijeva (341.000, 12,7%), rak prostate (336.000, 12,5%) i rak pluća (318.000, 11,9%).

Najčešći uzroci smrti su rak pluća (20,4% svih slučajeva smrti od raka), a slijede rak debelog i završnog crijeva (12,4%), dojke (7,3%) i rak gušterače (7,1%). Nordijske zemlje imaju nešto više stope incidencije, međutim, procijenjena stopa smrtnosti za sve vrste raka veća je u istočnoeuropskim zemljama, kako za muškarce, tako i za žene.

Rak gušterače

Više od 95 % pacijenata umire u roku od dvije godine nakon dijagnoze, a U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira više od 600 novih slučajeva raka gušterače.

Koliko je čest: Otprilike 1 od 67 osoba će ga dobiti

Tko je rizična skupina: Faktor rizika je ako se pojavio u obitelji, ako pušite, pretili ste i imate kronični pankreatitis.

Može li se otkriti pregledima: Ne. Ovaj se rak teško rano otkriva, a problem je mjesto gdje se nalazi.

Ako ga dobijete, kakve su prognoze: Kada se simptomi jave, bolest se već proširila. Samo je oko 6 posto pacijenata živo 5 godine nakon dijagnoze.

Na čemu rade znanstvenici: Pokušavaju raditi genetsko testiranje kako bi mogli pregledati osobe u čijim se obiteljima bolest pojavila.

Rak dojke

Kako ne postoji način da se bolest spriječi, jedini je cilj otkriti je u početnoj fazi, a tada je izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5 godišnje preživljene kod uznapredovalo stadija bolesti od 35-75%.

Koliko je čest: Hrvatskoj će svaka 10. žena oboljeti, a sve je veći broj žena mlađe dobi.

Tko je u rizičnoj skupini: Najčešće se javlja nakon menopauze, a veče su šanse da će se kod vas razviti ako ste u ovoj skupini:

  • starija dob,
  • bolest u bližoj obitelji (majka, sestra, baka, teta),
  • odgađanje rađanja,
  • manji broj poroda,
  • rana prva menstruacija i kasna zadnja menstruacija,
  • hormonska nadomjesna terapija,
  • dugogodišnje korištenje oralnih kontraceptiva,
  • povećana tjelesna težina,
  • fizička neaktivnost

Može li se otkriti pregledima: DA. Mamografija, pregled dojki, ultrazvuk su glavni pregledi za rano otkrivanje. Najbolji je potez za ženu razgovarati s liječnikom o tome koliko je često potrebno dolaziti na kontrole.

Ako ga dobijete, kakve su prognoze: Kada tumor otkrijemo na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5 godišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35-75%. Naravno da je za prognozu bolesti osim veličine bitna i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti, proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER-2 status. Svi navedeni parametri važni su i za vrstu liječenja nakon kirurškog zahvata. Danas postoji puno veći broj preživjelih nego ikad u povijesti.

Ovo je 5 upozoravajućih simptoma koji ukazuju da je COVID u vašim plućima, tvrde liječnici

Na čemu znanstvenici rade: neki tipovi raka dojke rastu brže od drugih, teško se i liječe. Geni u tumoru mogu biti meta novih oblika liječenja.

Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Rak debelog crijeva spada u najčešće zloćudne tumore (karcinome) u svijetu, dok u Hrvatskoj predstavlja drugi najčešći uzrok smrtnosti

Koliko je čest: Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6% muškaraca i 3,2% žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da će umrijeti od raka debelog crijeva, podaci su to Hrvatske lige protiv raka (HPL)

Tko je u rizičnoj skupini: Godine su jedan od faktora, a češće se javlja u starijoj dobi. Ako se već pojavio u obitelji, uživate previše alkohola, pušite ili ste pretili – sve su to rizični faktori.

Može li se otkriti pregledima: Da. Ako se putem kolonoskopije ili drugih testova otkrije rano, šanse za preživljavanje su dobre. Spomenimo ipak kako je manje od polovice dijagnoza postavljeno u početnoj fazi.

Ako ga dobijete, kakve su prognoze: Otprilike 50 posto osoba s dijagnozom će živjeti najmanje još 5 godina, ako se otkrio u početnoj fazi.

Na čemu rade znanstvenici: Cilj je što ranije predvidjeti koji se tip raka najbrže širi, liječnici rade i na novim oblicima lijekova. Nazire se i uporaba „robotskih ruku“ koje će koristiti kirurzi.

Rak pluća

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak pluća čini čak 20, 4 posto slučajeva smrti od raka.

Koliko je čest: Rak pluća je uglavnom bolest starijih osoba. Gotovo 70% ljudi s dijagnozom raka pluća su stariji od 65 godina , a manje od 3% od raka pluća se javlja u osoba mlađih od 45 godina. U Hrvatskoj je vodeći uzrok obolijevanja od raka kod muškaraca, a čak treći kod žena, stoji na stranicama HPL.

Tko je u rizičnoj skupini: Pušenje je glavni uzročnik razvoja raka, pa čak i ako se radi o sekundarnom pušenju. Ako ste izloženi štetnim utjecajima iz okoliša ili radonu te kemikalijama, također ste u rizičnoj skupini, a tu se treba dodati i povijest bolesti u obitelji. Rak pluća se češće javlja kod osoba koje imaju HIV, a zašto je tako, znanost još nema odgovor.

Može li se otkriti pregledima: Da. Kako, koje i kada je potrebno obaviti najbolje je dogovoriti s liječnikom.

Ako ga dobijete, kakve su prognoze: Poput ostalih oblika raka, lakše se liječi ako se rano otkrije. Ovisi i o tipu raka koji se kod vas otkrio. Oko 17 posto pacijenta živi i 5 godina nakon dijagnoze, ali taj podatak ne otkriva puno: Ako se radi o raku koji se nije proširio, više od 54 posto pacijenta živi oko 5 godina nakon dijagnoze. Za rak koji se proširio, četvrtina pacijenta će biti živi nakon 5 godina. Ako se radi o jakim metastazama, oko 4 posto pacijenta preživi 5 godina nakon dijagnoze. U svim slučajevima se mora imati na umu da se priča različito odvija kod svakog pacijenta, pa ove brojke ne moraju kod svakog slučaja biti iste.  

Na čemu rade znanstvenici: Novi lijekovi bi mogli pomoći pri liječenju. Neki će ciljati na imunološki sustav kako bi napali stanice raka.

Rak prostate

Rak prostate je po učestalosti 2. najčešći zloćudni tumor u Hrvatskoj, piše HPL,  a godišnje u RH umre oko 850 muškaraca od te bolesti.

Koliko je čest: Jedan od devet muškaraca će ga dobiti.

Što muškarce stavlja u rizičnu skupinu: Točan  uzrok raka prostate nije poznat, stoji na stranicama Hrvatske lige protiv raka, a smatra se da nije u vezi s benignom hiperplazijom prostate (BHP). Rizični čimbenici za karcinom prostate su poodmakla dob, genetika (nasljedna sklonost), hormonalni utjecaji, te čimbenici iz okoliša kao što toksini, kemikalije i industrijski proizvodi. Nedvojbeno je da se rizik za razvoj raka prostate povećava s dobi. Dakle, rak prostate prije 40 godina vrlo rijetko se bilježi u svijetu, dok je u muškaraca starijih od 80 godina vrlo čest. Neke studije su pokazale da čak 50 do 80% muškaraca starijih od 80 godina može imati rak prostate! Rak prostate u više članovima obitelji može povećati rizik koji je i dva do tri puta veći od rizika za ljude bez obiteljske povijesti bolesti. Iako su još uvijek nedovoljno dokazani, ekološki čimbenici, kao što su pušenje i prehrana bogata zasićenim mastima čini se da povećavaju rizik od raka prostate. Također, prema nekim procjenama, debljina dovodi do povećanog rizika za nastanak većih i agresivnih tipova raka prostate što rezultira lošijim ishodom liječenja. Razne štetne tvari i toksini iz okoliša ili iz industrijskih izvora također mogu promicati razvoj raka prostate, ali ovaj rizični čimbenik još nije jasno definiran. Zemljopisni položaj, čini se, da također igra ulogu u razvoju raka prostate. Kod muškaraca koji žive u skandinavskim i sjevernoameričkim zemljama rizik od raka prostate je veći u usporedbi s onima koji žive u azijskim zemljama.

Kronična limfocitna leukemija: Obratite pažnju na neobične simptome

Može li se otkriti pregledima: Da. Muškarci bi trebali razgovarati s liječnikom koje je preglede potrebno napraviti i kada. Vjerojatno će oni i uključivati test krvi kako bi se provjerio PSA (prostata specifični antigen). Ako rezultati budu zabrinjavajući, potrebni su daljnji pregledi, poput kolonoskopije, pregleda urologa radi biopsije prostate ili MR radi otkrivanja mogućeg tumora.

Ako ga dobijete, kakve su prognoze: Trenutno se samo ranim dijagnosticiranjem može rano otkriti rak prostate, spriječiti njegovo širenje izvan prostate i zatim pokušati izliječiti bolest. Rano liječenje malignih bolesti može zaustaviti rast, spriječiti širenje, a možda i izliječiti rak. Nakon dijagnoze, većina pacijenata preživi 5 godina, ako je otkriven rano. Sporo se razvija i često ostaje na jednom mjestu, no kada se počne širiti, kreče se brzo. U tim će slučajevima 72 posto muškaraca umrijeti u periodu od 5 godina.

Na čemu rade znanstvenici: Na ranom otkrivanju, a osim PSA testova, koriste krv, urin i genetsko testiranje kako bi otkrili koji su najopasniji rakovi kako bi liječenje bilo što kvalitetnije.

A. A.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!