5 mogućih okidača autimunosnih bolesti, a među njima i prehrana - reagirajte na vrijeme!

Dijeta kalorija kolači voće shutterstock 160203056

Koja bolest muči više žena nego srčane bolesti i rak dojke zajedno? Odgovor glasi: autoimune bolesti, stoji u predgovoru knjige Plan za oporavak imunosti dr. Susan Blum, mr. sc. javnog zdravstva.

Više je od sto različitih autoimunosnih bolesti, a one uvelike utječu na kvalitetu života. U svojoj knjizi dr. Blum iznosi jasan plan puta prema oporavku za milijune ljudi koji nepotrebno pate od autoimunosnih bolesti i nudi rješenja za promjene u načinu prehrane, dodatcima prehrani i okolišu, što može pomoći ljudima da se nose s autoimunosnim bolestima, čak i da preokrenu njihov tijek.

U knjizi koja služi kao tromjesečni vodič za oporavak autoimunosnog sustava s više od 50 recepata, svaka cjelina uključuje interaktivnu vježbenicu koja vam pomaže odrediti i napraviti vlastiti program liječenja. Kao posebno poglavlje autorica je uvrstila i “Infekcije i posebna autoimunosna stanja”. U ovom poglavlju izdvojila je šest bolesti s kojima se u svojoj ordinaciji najčešće susreće, a među njima su: multipla skleroza, reumatoidni artritis, lupus, autoimunosne bolesti štitnjače (Gravesova bolest i Hashimotov tireoiditis), celijakiju i Sjorgenov sindrom.

No, autorica se kao i brojno stručnjaci diljem svijeta pita: što uzrokuje autominosne bolesti i navodi niz objašnjenja za koja postoji najviše dokaza:

1. Mogući okidač: naša suvremena prehrana

Ovdje se autorica posbno osvrnula na gluten:

“Gluten je protein koji je u pšenici, ječmu, kamutu i piru, a genetskom preinakom postao je snažniji i koncentriraniji u žitaricama koje jedemo. Viša koncentracija glutena u našoj hrani povezuje se s povećanjem broja alergija na hranu u posljednjih nekoliko desetljeća. Zašto? Zato što je gluten tek relativno nedavno postao sastojak naše prehrane... Problem je s glutenom u tome što je teško probavljiv, a kad mnogo velikih komada uđe u krvotok, imunosni se sustav uzbuni jer doživljava gluten kao strano tijelo i stvara protutijela da ga napadne. Na žalost, kada ona napadnu gluten, zabunom napadaju i naša tkiva. To se naziva molekularnom mimikrijom i jedan je od načina na koje gluten, kako se smatra, uzrokuje autoimunosne bolesti... Želim li reći da je gluten glavni razlog zbog kojeg imate autoimunosnu bolest? Za neke je ljude to tako, za druge je to pak velik komad slagalice.”

Autorica ovdje ističe kako je knjigu podijelila u četiri cjeline kako bi bile obrađene najveće, najčešće sastavnice. Jedna je od njih hrana, mo upozorava kako se morate pozabaviti i svojim sustavom nošenja sa stresom, da su vam crijva zdrava te da vam organizam nije opterećn toksinima.

No, osim glutena, postoje i druge namirnice koje utječu na imunosni sustav.

Prehrana s mnogo hrane životinjskoga podrijetla kao što su mliječni proizvodi, jaja i govedina može poticati upale i izbaciti iz ravnoteže dobre bakterije koje žive u vašem probavnom sustavu. Vlakna i povrće također su ključni za ovu bakterijsku ravnotežu i podupiranje rada jetre kako bi mogla učinkovito uklanjati toksine iz tijela. Na žalost, mnogi ljudi ne jedu dovoljno vlakana i povrća da bi imali takve koristi, ističe dr. Blum!

2. Mogući okidač: kroničan stres i hormonalna ravnoteža

Kroničan stres znači da su vaše razine kortizola neprekidno povišene, a to je nešto što može oštetiti vaš imunosni sustav i spriječiti ga da se iscjeljuje, objašnjava dr. Blum:

“Kronični stres može voditi i do onog što nazivamo adrenalnim umorom, kad se vaše nadbubrežne žlijezde iscrpe i ne stvaraju hormone potrebne da vam tijelo ispravno funkcionira, među kojima su adrenalin, DHEA i testosteron. Posljedice su adrenalnog umora: neobjašnjiva iscrpljenost, osjećaj da ne možete ujutro ustati čak i poslije dobro prospavane noći, navala energije između 16 i 18 sati, osjećaj da vas je sve preplavilo, žudnja za slatkom ili slanom hranom, nizak krvni tlak, niska razina šećera u krvi i nervoza. Adrenalni umor povezuje se s upalnim porcesom i autoimunosnom bolešću, pa je zbog toga toliko važno razumjeti stres i bolje upravljati njime u svojem životu. Stres također može imati negativne učinke na razinu dobrih bakterija u vašem probavnom sustavu, što pak samo po sebi može uzrokovati autoimunosnu bolest. Problem mogu biti i hormoni stresa ako ste cijelo vrijeme iscrpljeni, često se razbolijevate, zahvatio vas je artritis, imate neredovite menstrualne cikluse, prolazite tešku menopauzu ili imate poteškoća s gubljenjem kilograma.”

3. Mogući okidač: neravnoteža dobrih bakterija u vašim crijevima

“Sluznica vaših crijeva mora sadržavati dobre bakterije (koje se zovu i crijevna flora), a presudne su zato što pomažu u ispravnu sazrijevanju stanica vašeg imunosnog sustava jer dolaze u interakciju sa stanicama u GALT-u (limfno tkivo povezano s crijevima). Kad te dobre bakterije nisu u ravnoteži, vaš imunosni sustav može loše funkcionirati. Nekoliko čimbenika može utjecati na vaše dobre bakterije... Jedan od njih je stres. Drugi je da smo društvo koje živi na lijekovima protiv žgaravice, antibioticima, alkoholu, protuupalnim lijekovima i hrani životinjskog podrijetla. Ovi čimbenici (uz infekcije i druge lijekove) mijenjaju dobre bakterije u vašim crijevima i oštećuju stijenku crijeva tako da hrana curi u limfno tkivo, GALT, a potom i u vaš krvotok. Kad se to dogodi, imunosni sustav prepoznaje djeliće hrane u vašoj krvi kao strane napadeč i razvija protutijela da napadne tu hranu. Stoga možete reagirati na hranu koju ste cijeloga života jeli, kaže dr. Blum u svojoj knjizi”.

4. Mogući okidač: toksini

Dr. Blum upozorava kako svom svakodnevno izloženi toksinima putem hrane, pesticida, podzemnih voda, industrijskog otpada i industrijskih kemikalija.

Toksin je svaka kemikalija, teški metal ili neka druga tvar iz okoliša koja je strana tijelu i uzrokuje bilo kakvu vrstu štetne reakcije. U to ubrajamo i plijesan jer ona obično ispušta opasne toksine. Izloženost toksinima u okolišu, kojima se može oštetiti i imunosni sustav i druge stanice u vašem tijelu te uzrokovati autoimunosna bolest, nešto je čemu smo danas izloženi u nikad prije viđenim razmjerima...

Posebno je važno spomenuti živu:

“Živa je toksin koji je najviše proučavan u korelaciji s autoimunim bolestima. Tom smo metalnu izloženi od dentalnih amalgamskih ispuna srebrne boje, takozvanih crnih plombi kojima su popravljani zubi. Živa se također otupšta u atmosferu kao nusprodukt sagorijevanja ugljena ili drva kao goriva te spaljivanja materijala koji je sadržavaju. Budući da se to događa tijekom mnogo desetljeća, živa iz zraka nataložila se u našem tlu, rijekama i oceanima. Stoga je ima u mnogim ribama koje jedemo, kao što su sabljarka, tuna, prugasti grgeč i kraljevska skuša. Studije su povezale živu s Hashimotovim tireoiditisom, Gravesovom bolešću, lupusom i multiplom sklerozom. Čini se da je živa jedan od toksina koji izravno oštećuju vaša tkiva čineći ih naizgled stranima vašem imunosnom sustavu.”

Još jedan ključan problem vezan uz izloženost toksinima jest da kad ih je previše, jetra postaje umorna od pokušaja da ih očisti.

5. Mogući okidač: infekcije

Mnogo je literature koja povezuje viruse s autominuosnim bolestima, ali okriviti virus nije rješenje, smatra ova liječnica. “Svi mi imamo viruse u svojem tijelu; posao je našeg imunosnog sustava držati ih u remisiji. Pod tim želim reći da djelovanje virusa treba onemogućiti kako se ne bismo razboljeli. Međutim, ako je virus aktivan, imunosni sustav ostaje u povišenu stanju uzbune što pak znači trajan upalni proces u tijelu. To je problem. Simptomi su obično vrlo općeniti, kao što su osjećaj natečenosti, nadutosti, ukočenosti, umora i/ili poteškoća u razmišljanju i pamćenju. Primjerice, to je vrlo često s virusom koji izaziva mononukleozu, a povezuje se s autoimunosnom bolešću. Nazvan Epstein-barrov virus, u vašem tijelu ostaje zauvijek, katkad neprimijećen, a u drugim slučajevima izaziva probleme. Mnogo mi pacijenata kaže da se više nikad nisu osjećali isto kao prije mononukleoze, a kad ih pošaljem na krvnu pretragu za Epstein-Barrov virus, često ustanovim da je još aktivan”, navodi autorica.

Osnaživanjem i uspostavljanjem ravnoteže imunosnog sustava, on može onemogućiti viruse i spriječiti ih da ga neprekidno stimuliraju.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!