Bol duž noge

bol u ledima

Što je to bol? Što može dovesti do boli u nogama? Što su to ishijalgija i lumboishijalgija? Odgovore ima mr. sc. Ivica Bilić, dr. med.; specijalist neurolog Klinike za neurologiju iz Splita.

Bol je neugodan osjećaj i emocionalno iskustvo udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva. Bol je vrlo kompleksan te vrlo često i subjektivan doživljaj organizma prenesen i interpretiran kroz nekoliko razina perifernog i središnjeg živčanog sustava. Ona je najteži subjektivni znak bolesti, najčešći simptom u bolesnika i najčešći razlog zbog kojeg bolesnici traže liječničku pomoć.

Bol u nozi – na što pomisliti?

Mnogo različitih uzroka može dovesti do boli u nogama. Bol duž noge može biti dugotrajna i iritirajuća, može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje bolesnika. Bol u nogama može biti posljedica bezazlenog "proljetnog umora" i liječi se odmaranjem i spavanjem, no može biti i znak duboke venske tromboze – po život opasnog stanja, koje je tada povezano i s oticanjem noge, bolovima, crvenilom kože, nedostatkom daha, možebitnim kašljem ili ubrzanim radom srca. Bolovi u nogama mogu se javiti kod oštećenja perifernih živaca (polineuropatije različitog uzroka), kod upale kostiju, kod sportskih ozljeda. Različiti uzroci, zahtijevaju i različit pristup bolesniku koji se žali na bolove u nogama.

Po ustanovljavanju uzročnog čimbenika može se pristupiti i kvalitetnom liječenju, odnosno, bez dobre dijagnostike nema ni učinkovite terapije.

Križobolja

Bol duž noge najčešće se javlja u sklopu "civilizacijske bolesti" ili "bolesti stoljeća", a to je križobolja. Tko nije iskusio bol u križima? Bolovi u leđima postali su dio modernog načina života. Svakodnevni kućanski poslovi, način života, stres, brojni provocirajući čimbenici koji uzrokuju bol, dovode do opterećenja leđa i kralježnice. Većina bolova u leđima nastaje kao posljedica podizanja teškog tereta, savijanja, naprezanja ili nepravilnog držanja. Te aktivnosti uzrokuju pritisak na vrat i lumbalni dio kralježnice što može uzrokovati bol u leđima na kraju napornog dana ili cijelo vrijeme.

Bol u križima i bol duž noge sve više zaokupljaju pažnju liječnika, mnogo više nego je to bio slučaj prije 10-20 godina. Ne radi se o smrtnoj bolesti, no radi se o bolesti koja je dosta česta, koja uvjetuje smanjenje radne sposobnosti, izostanak s posla, dugotrajno liječenje, te na taj način predstavlja značajno ekonomsko opterećenje za svaki zdravstveni sustav.

Neka istraživanja govore da križobolja pogađa osmero od desetero ljudi. Zahvaća i mlade i stare, ljude svih zanimanja. Mnogo različitih uzroka može dovesti do križobolje, no svima je zajednička bol u križima, sa ili bez širenja u nogu, ovisno o zahvaćenosti živčanih korjenova.

Uzroci boli u križima često su kombinacije čimbenika koji dovode do povećanog rizika od pojave oštećenja kralježnice: starenje, osteoporoza, podizanje teških tereta, nepravilan fizički rad, iskliznuće međukralježničnog koluta (diska), slabost leđnih mišića, pušenje, izloženost vibracijama, prekomjerna tjelesna težina, reumatske bolesti i infekcije lumbosakralne kralježnice, tumori, endokrinološke i metaboličke bolesti lumbosakralne kralježnice, hematološke, neurološke i psihijatrijske bolesti. Ipak, najčešći uzrok križobolje je nepravilno opterećenje kralježnice i prekomjerno tjelesno naprezanje koje uzrokuju oštećenja kralježnice i njezinih spojeva.

Bitno je napomenuti da su brojni bolesnici koji pate od križobolje osjetljivi na promjene vremena (tzv. meteoropati). Kod određenih vremenskih prilika oni osjećaju jače i učestalije tegobe. Vremenska osjetljivost je multifaktorijalni fenomen, a najznačajnije su promjene barometarskog tlaka zraka, temperature i vlage. Promjene temperature različito utječu na različita tkiva i dovode do podraživanja osjetnih živčanih okončina uzrokujući pojačanje bolova.

Ishijalgija ili ishijalgična bol ima probadajuću, sijevajuću kvalitetu. Lumboishialgija je naziv za bol koja počinje u leđima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjećaji trnjenja, slabost mišića ili pak ispad bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge. Dakle, bol duž noge može, ali i ne mora biti sastavni dio križobolje, odnosno, bolesnici mogu imati samo bolove u križima bez bolova duž noge, no ukoliko se bolovi duž noge jave, a posljedica su lumboishialgije, vrlo vjerojatno su im prethodili i manje ili više izraženi bolovi u križima.

Ovisno o tome koji je korijen živca zahvaćen, javljaju se bolovi u području stražnjice, stražnjeg dijela natkoljenice, prednjeg-vanjskog dijela potkoljenice i bolovi u unutarnjoj ili vanjskoj strani stopala.

Ljudi koji su iskusili ishijalgične bolove dobro znaju koliko se čovjek osjeća bespomoćno pred tim mučnim, ali na sreću, prolaznim bolovima.

Dijagnostička obrada

Nakon prikupljanja podataka od samog bolesnika o početku bolesti, prijašnjim bolestima, općem zdravstvenom stanju, značajkama bolnog sindroma potrebno je napraviti klinički pregled bolesnika te nakon toga donijeti odluku koju dijagnostiku je potrebno učiniti i napraviti tzv. dijagnostički algoritam. On će, možebitno, kod svakog bolesnika biti drugačiji. Nije potrebno kod svih bolesnika uraditi sve pretrage da bi se zaključilo o čemu se radi i da bi se bolesniku pomoglo.

Dijagnostičke metode koje rabimo u slučaju bolova duž noge i obradi križobolje mogu uključivati:

  • laboratorijske pretrage krvi
  • rendgenske pretrage (standardne i tzv. funkcionalne snimke kralježnice), po potrebi i slojevne snimke kralježnice, snimke zdjelice i kukova
  • elektrodijagnostičke postupke (elektromioneurografija – EMNG)
  • rendgenski pregled uz uštrcavanje kontrasta u kralješnički kanal (lumbalna mijelografija)
  • kompjutoriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonancu (MR) lumbosakralne kralježnice

Potrebno je dobro i razumno učiniti dijagnostički algoritam i izbjegavati raditi pretrage koje su najdostupnije, a napraviti samo one koje u najpotrebnije. Po najnovijim preporukama Američkog udruženja obiteljskih liječnika te Američkog društva za liječenje boli dijagnostičko slikanje preporuča se pacijentima s križoboljom samo ako imaju teške, progresivne neurološke poremećaje ili znakove ili simptome koji ukazuju ozbiljan ili specifičan uzrok, ili ako su kandidati za invazivne zahvate.

Liječenje boli duž noge

Liječenje križobolje ovisi o uzroku križobolje. Vrlo često, liječenje je dugotrajno i uključuje brojne medicinske stručnjake različitih specijalnosti (fizijatar, ortoped, neurolog, neurokirurg, fizioterapeut, psiholog), te je za najbolje rezultate potreban multidisciplinarni pristup liječenju. I bolesnici i liječnici vrlo su često nezadovoljni učinkovitošću terapeutskih mjera i izostankom brzog oporavka.

Kao i kod svih drugih bolesti i stanja, možda ovdje ponajviše, potrebno je postaviti realne i dosežne ciljeve u liječenju, prilagoditi i individualizirati terapijski program svakom pojedinom bolesniku, spriječiti nepravilno i neopravdano korištenje lijekova i drugih pripravaka, te razumjeti, podržati i ohrabriti bolesnika koji je često nezadovoljan, prestrašen, potišten, zabrinut ili razdražljiv.

Sprečavanje opetovane pojave križobolje najučinkovitije se postiže redovitom zdravstvenom tjelovježbom. Kod provođenja vježbi za križobolju obvezno se treba postupno zagrijati, provoditi vježbe istezanja, vježbe disanja, vježbe relaksacije i vježbe kondicije.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje i podržava "Tjedan borbe protiv raka" i "Tjedan mozga", no obzirom na učestalost javljanja "Tjedan borbe protiv križobolje" zahtijevao bi najveću pozornost.

 

 

Autor teksta: mr. sc. Ivica Bilić, dr. med.; specijalist neurolog, Klinika za neurologiju,
KBC Split

 Prati nas na Viber Public Chatu!