Bol - simptom koji se ne smije zanemariti

leda-bol-kraljesnica-zrna7

Govorimo o subjektivnom, vrlo neugodnom osjećaju kojeg svaka osoba doživljava na svoj specifičan način.

Bol je vrlo složen osjet koji nastaje zbog oštećenja u našem tijelu kao i zbog psihičke reakcije koja se razvija na to oštećenje.

Bol kroz brojke :

  • 22 posto svih bolesnika ima kroničnu bol
  • 62 posto ima kroničnu bol mišićno koštanog sustava
  • 70 posto bolesnika je nezadovoljno rezultatom liječenja boli
  • 78 posto bolesnika traži nove načine liječenja

Doživljavamo li svi bol jednako?

Doživljaj i podnošenje boli razlikuje se među osobama, a određeno je čimbenicima koji su specifični za pojedinu osobu kao što su: njeno psihičko stanje, odgoj, okolnosti i okruženje u kojima se osoba trenutačno nalazi, socijalni status, vjera i sl.

Čimbenici koji pojačavaju osjet boli su: tuga, strah i samoća, neugodno obiteljsko i radno okruženje, dok je prisutnost dragih osoba i njihovo suosjećanje s bolesnikom čimbenik koji znatno smanjuje bolni doživljaj.

Podjela boli

Akutna bol je obrambeni mehanizam organizma s relativno kratkim, ograničenim trajanjem. Ona često prestaje već nakon zbrinjavanja ozljede ili oštećenja.

Bol nastaje naglo, traje nekoliko sati do nekoliko dana, a bolesnik je često vrlo teško podnosi. Lako se lokalizira, a karakterizira je osjećaj pečenja, probadanja, grča, stezanja ili rezanja. Praćena je pojačanom aktivnošću autonomnoga živčanog sustava i znacima distresa (napad, infarkt itd.). Akutnu bol prelazi u kroničnu bol u slučajevima kada nije liječena ili kada primijenjeni način liječenja nije doveo do zadovoljavajućeg rezultata.

Kronična bol razvija se postupno i traje mjesecima i godinama. Karakterizira je "tupi" osjećaj ili pritisak, teško se lokalizira, difuzno se širi na okolinu i teško se liječi. Obično je vezana uz ozljedu ili bolest. Za razliku od akutne boli, kronična bol traje dulje od četiri mjeseca, tj. i dulje od vremena cijeljenja ozljede. Kroničnu bol često prate psihički poremećaji poput tjeskobe i depresije. Pacijenti s kroničnom boli imaju velike probleme s nesanicom. Akutna bol je bol koja traje maksimalno od četiri do šest tjedana, a uzrok joj je oštećenje koje se može izliječiti. Kronična bol je svaka bol koja traje dulje od tri mjeseca, a u podlozi je stanje koje je uglavnom neizlječivo. Najčešći oblik kronične, nemaligne boli je neuropatska bol.

Što je maligna bol?

Maligna bol je oblik kronične boli koji se javlja tijekom maligne bolesti. Često je ona prvi simptom koji upućuje bolesnika da zatraži liječničku pomoć. Ona je prateći simptom zloćudnih bolesti, iako veliki broj vrlo raširenih malignih bolesti uopće ne daje bolne simptome pa čak ni u uznapredovanom stadiju.

Podjela analgetika

1. Prema mehanizmu djelovanja analgetici se dijele u dvije skupine:

  • Neopioidni analgetici

To su lijekovi koji imaju analgetski, antipiretski i protuupalni učinak. Njihovo djelovanje je posljedica inhibicije sinteze prostaglandina i to preko djelovanja na enzim ciklooksigenazu.

  • Opioidni analgetici

Opioidni analgetici se smatraju lijekovima izbora za liječenje srednje jakih do jakih bolova različite etiologije. Oni se široko primjenjuju ne samo za liječenje maligne boli nego i za liječenje akutne jake boli nemalignog porijekla.

2. Prema jačini djelovanja analgetici se dijele na analgetike:

  • Lijekovi sa slabim djelovanjem – primjenjuju se kod bolova u koštano-mišićnom sustavu, kod glavobolje te u liječenju maligne boli u početnoj fazi.
  • Lijekovi sa srednje jakim djelovanjem – slabi opioidi, djeluju samostalno ili se mogu kombinirati s paracetamolom i NSAR
  • Lijekovi s jakim djelovanjem – jaki opioidi koji se primjenjuju kada se slabijim opiodima ne može postići zadovoljavajući analgetski učinak.

Liječenje se uvijek započinje s lijekovima slabijeg djelovanja, a zatim se postupno uvode lijekovi jačeg djelovanja. Kao algoritam za liječenje kronične boli preporučuje se trostruka ljestvica SZO-a. Prema toj ljestvici, liječenje se započinje s neopijatnim lijekovima, ali kada oni postanu nedjeletvorni, može se prijeći na opioidne analgetike.

Koja su svojstva lijekova u liječenju maligne boli?

    • otklanjanje ili smanjenje intenziteta boli tijekom 24 sata
    • dobra ili prihvatljiva podnošljivost (rijetke i blage nuspojave)
    • prikladan način primjene
    • slab sedativan učinak.

    Bol se ne smije zanemariti

    Bol aktivira niz patofizioloških promjena u organizmu koji nastaju kao odgovor na stres i traumu. Reakcija na osjećaj boli manifestira se kao patnja i indikator je ponašanja izazvanog tom boli.

    Budući da neliječena jaka bol dovodi do niza patofizioloških promjena u organskim sustavima (respiracijski, krvožilni, metabolički, imunosni i slično), što usporava oporavak i smanjuje kvalitetu života bolesnika - učinkovito suzbijanje i smanjenje akutne i kronične boli treba biti značajan sastavni dio liječenja određene bolesti.

     

    Autorica teksta: dr. Sanja Čačković, Gajeva 37, Samobor, DZ Samobor

     Prati nas na Viber Public Chatu!