Odlazak u zdravije boravište s povoljnijom klimom može imati ljekovit učinak. Klimatoterapija ima dugu tradiciju pomaganja osobama koje muče razni kardiovaskularni ili respiratorni problemi, upale, traume i reume.
Dr. Ljubiša Postolović, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Lječilište Veli Lošinj, objašnjava kako klima utječe na zdravlje.
Na koje bolesti konkretno pozitivno utječe klimatoterapija ili balneoterpija?
Pojam klimatoterapija označava primjenu klimatskih ljekovitih činitelja nekog kraja u svrhu liječenja bolesnika koji na te činitelje individualno reagira dok balneoterapija označava primjenu mineralne vode u svrhu liječenja. S obzirom na zdravstvene teškoće, pojedinci mogu preferirati kontinetalnu ili primorsku klimu, odnosno talasoterapijsko djelovanje (morski zrak). Klima može poštedno ili podražajno djelovati na ljudsko zdravlje. Uklanjanjem čestica čađe, smoga, odnosno alergena poštedno djelujemo na organizam, a osobito na respiratorni sustav, npr. bronhalnu astmu, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i alergijski rinitis. Tijekom ljeta je pozitivan učinak na kožne bolesti, osobito psorijazu i atopijski dermatitis, dok su proljeće i jesen pogodni za kardiovaskualrne bolesti. Također, plivanje u moru ili bazenima s morskom vodom ili kupke s morskom vodom povoljno utječu na status lokomotornog sustava kod upalnih reumatskih, degenerativnih bolesti ili nakon operativnih zahvata. Zaključno, klimato- tj. talasoterapija povoljno djeluje na kronične reumatske bolesti, bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava, postraumatska stanja, kožne bolesti. Osobito je važno radi komorbiditeta i praćenja bolesnika da on bude smješten u zdravstvenoj ustanovi koja provodi takav vid rehabilitacije, odnosno liječenja bolesnika. U ustanovi u kojoj radim, u Lječilište Veli Lošinj, dolaze bolesnici s plućnom problematikom, djeca i odrasle osobe oboljele od bronhalne astme, KOPB-a, alergijskog rinitisa, atopijskog dermatitisa i psorijaze radi specifičnih klimatskih karakteristika i čistoće mora, jer je ponovljenim ispitivanjem ustanovljeno da zrak otoka Lošinja spada u I kategoriju kakvoće zraka.
Na koje načine se može primijeniti klimatoterapija, tj. koje sve vrste terapije/ programa ona obuhvaća?
Klimatoterapiju, odnosno talasoterapiju i balneoterepiju možemo primijeniti kao rekreativnu aktivnost ili profilaksu boravkom u nekoj regiji tijekom vikenda, godišnjih odmora, odnosno ciljanim boravkom radi rehabilitacije nakon neke bolesti na nekoj od destinacija koje se bave zdravstvenim turizmom. Program ovisi o lokaciji određene zdravstvene ustanove, odnosno o resursima kojima ta ustanova raspolaže. Općenito govoreći, obično su to razne tehnike, procedure fizikalne medicine i rehabilitacije (kineziterapija u vidu raznih programa za različita bolna stanja, masaže i različite ljekovite obloge, hidroterapija, procedure uz pomoć medicinskih aparata za potrebe medicinske rehabilitacije i sl.)
Koji klimatski čimbenici određuju neku lokaciju kao ljekovitu?
Klima, a tako i bioklima, je prosječno stanje vremena u višegodišnjem razdoblju (po definiciji Svjetske meteorološke organizacije, karakteristike klime određuju se na osnovi tridesetogodišnjih nizova opažanja). Karakteristika povoljnih bioklima je to da su rjeđe npr. ciklonalne vremenske situacije i prolaz fronti, a kada se dogode, promjene meteoroloških elemenata obično nisu tako intenzivne i dugotrajne kao što su to u nepovoljnim klimama. Stabilne klime su povoljne jer ne opterećuju organizam bolesna čovjeka tjerajući ga da sa svojim lošim mehanizmima adaptacije prilagođuje promjenjivim prilikama u atmosferi. To mu omogućuje da se opravlja boravkom u povoljnoj bioklimi kroz dva do tri tjedna. Osim toga, važno je da je zrak regije u kojoj čovjek boravi rasterećen taložnim tvarima, dimom, ispušnim plinovima što se može ustanoviti mjerenjima odgovarajućom aparaturom te odsustvom buke.
Djeluje li klima izravno pozitivno na poboljšanje nečijeg zdravlja samom promjenom lokacije ili se osoba treba pobrinuti i za usvajanje nekih novih navika, pohoditi lječilište i sl.?
Ovisno o razlogu dolaska bolesnika u neki zdravstveni centar tj. o naravi bolesti od koje želimo oporavak ovisi i učinak podneblja. U užem smislu boravak na moru nema jednak učinak kao boravak u gorju ili na planinama tako da destinacija kao takva potiče reaktivnost organizma, ali je nužno potrebno da bolesnik aktivno pristupi u svom liječenju stjecanjem novih, zdravih navika kao i prekidanjem sa dotadašnjim navikama koje nisu bile dobre za zdravlje (nedovoljno kretanje, reguliranje prehrambenih navika, prestanak pušenja i sl.). Ponovljeni dolazak tijekom godine u neko lječilišno mjesto je svakako poželjna aktivnost radi održavanja postignutog poboljšanja.
Kako održati zdravlje nakon procesa klimatoterapije i povratka u sredinu s manje blagotvornom klimom?
Ukoliko osoba smatra da je dovoljan boravak u nekoj sredini određeno vrijeme i da nakon toga možemo nastaviti istim načinom života nije točno. Vrlo bitna stvar je da osoba bude svjesna da dugoročno može raditi na poboljšanju zdravlja ukoliko mijenja, odnosno zadrži zdrav način života, gdje vrlo važnu ulogu ima kretanje, rekreativna aktivnost. Direktno ili indirektno, redovitim sportskim aktivnostima, u koje naravno spada i hodanje, pogotovo za ljude više životne dobi, održavamo status lokomotornog sustava (mišići, zglobovi), kardiovaskularnog sustava i podizanja aerobne sposobnosti organizma, metabolizma u smislu regulacije krvnoga tlaka i masnoća, glukoze u krvi, smanjenja tjelesne težine, psihičke relaksacije i boljeg sna. Poželjno je makar i na dan izbivati iz gradova, većih urbanih sredina ili boraviti u parkovima koji svojim boljim mikroklimatskim osobinama djeluju kao male izolirane zone zdravijeg boravišta.
Pročitajte kako vam planinarenje može produžiti život!
Foto: Shutterstock
J. P.
