Zdravlje

Zdravlje

Giht može ostaviti trajne promjene na zglobovima

Foto: Shutterstock

U prošlosti poznat kao bolest kraljeva, giht se manifestira oticanjem zglobova, ali njegovi uzroci dolaze iznutra.

Kako giht spriječiti i liječiti objašnjava Davorka Rosić, dr. med. fizijatar – reumatolog, Poliklinika za fizikalnu medicinu, reumatologiju i rehabilitaciju “Dr. Drago Čop”.

Kako se giht razlikuje od ostalih tipova artritisa? Po čemu je specifičan?

Giht je jedan od najčešćih i najbolje proučenih artritisa. To je upala zgloba – artritis koji nastaje kao posljedica odlaganja kristala mokraćne kiseline u zglob kod osoba koje imaju povišenu koncentraciju mokraćne kiseline u krvi. Sinonim je urički artritis. Giht je metabolički artritis poznatog uzroka koji nastaje odlaganjem kristala mokraćne kiseline u zglob. Mokraćna kiselina je produkt metabolizma purina koji se nalaze u stanicama našeg tijela ili ga unosimo hranom. U zdravih osoba mokraćna kiselina nalazi se u određenoj koncentraciji u krvi, koja je nešto veća u muškaraca. Stvoreni višak mokraćne kiseline eliminira se mokraćom. Ukoliko se to ne dešava, nastaje višak mokraćne kiseline u krvi – hiperuricemija, i taj višak može se odložiti u zglob. Osim u zglob, kristali mokraćne kiseline mogu se odložiti u koži, mekim tkivima, bubrezima. Tako nastali mali, čvrsti, bijeli čvorići u koži i u ušnim školjkama nazivaju se tofi. U bubrezima se manifestiraju kao kamenčići.

Najčešće prva ataka gihta nastaje na stopalu u korijenu prvog prsta. Takav zglob je bolan, otečen, topao i crven i po tom se crvenilu razlikuje od većine ostalih artritisa. U slijedećim atakama gihta mogu biti zahvaćeni i drugi zglobovi. Ukoliko se giht ne liječi nastaju teške deformacije upalom zahvaćenog zgloba i bolest poprima kronični oblik.

Koji čimbenici utječu na obolijevanje od gihta i povećavaju rizik?

Ovaj oblik artritisa poznavali su i stari Egipćani. Hipokrat je svoja saznanja o gihtu napisao u obliku aforizama koji su točni i poslije 2500 godina. U srednjem vijeku povezanost između pretjeranog uživanja u hrani i alkoholu s nastankom gihta bila je predmet mnogih karikatura.Već iz navedenog možemo zaključiti da pretjerano uživanje u hrani i alkoholu, zatim fizička neaktivnost i povećana tjelesna težina predstavljaju čimbenike rizika. Češće se javlja u muškaraca iako se prema epidemiološkim podacima javljanje u žena udvostručilo u zadnje dvije dekade. Zbog sve veće neumjerenosti u jelu i piću posljednih godina incidencija i prevalencija gihta u stalnom su porastu.

Treba napomenuti da neke osobe imaju nasljednu sklonost stvaranja povećane koncentracije mokraćne kiseline. I neki lijekovi povećavaju koncentraciju mokraćne kiseline, kao i neke maligne i bubrežne bolesti.

Kada posumnjati na giht?

Na giht treba posumnjati ukoliko u osobe s povišenom koncentracijom mokraćne kiseline nastane bolna oteklina zgloba. Oboljeli od gihta često boluju i od drugih bolesti. Pridruženi su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, povišene masnoće u krvi, bubrežni kamenci, debljina… Zato je potrebno i u navedenim bolestima u slučaju pojave bolne otekline zgloba razmišljati i o gihtu. Giht se može dobro dijagnosticirati i dobro kontrolirati.

Kako se giht liječi?

U gihtu liječimo upalu zgloba – artritis, i moramo korigirati metabolički poremećaj – hiperuricemiju. Upala zgloba, prva ili ponovljena, liječi se, osim mirovanjem u rasteretnom položaju, i primjenom hladnoće. Na bolnu oteklinu zgloba može se stavljati hladni oblog ili bolni i otečeni zglob lagano masirati ledom kroz nekoliko minuta. Koriste se i lijekovi koji smanjuju upalu, bol i oteklinu, najčešće iz grupe nesteroidnih antireumatika. Za korigiranje hipeuricemije koriste se lijekovi koji smanjuju koncentraciju mokraćne kiseline u krvi. Međutim, u liječenju je potrebna disciplina i suradnja pacijenta, koji se mora pridržavati dijetetskih preporuka, korigirati ishranu, izbaciti alkohol, smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, povećati unos tekućine, osobito vode.

Je li se radi o progresivnoj bolesti ili je simptome ipak moguće potpuno eliminirati?

Giht je česta i potencijalno progresivna bolest, ako se ne liječi. Može preći u kroničnu bolest i ostaviti teške, ireverzibilne promjene na zglobovima koji su zahvaćeni upalom. Ukoliko do toga dođe, nažalost smanjena je svakodnevna i radna i životna sposobnost. Zato bolest treba na vrijeme dijagnosticirati i započeti s liječenjem.

Samo zajedničkim trudom pacijenta i liječnika bolest može biti dobro kontrolirana. I samo u tom slučaju mogu se izbjeći ireverzibilne teške promjene na zglobovima koje bitno i trajno narušavaju kvalitetu života.

Može li se s njim živjeti normalan život?

S gihtom se može živjeti normalan, ali uredan život.

Pročitajte što izbjegavati, a što jesti kada bolujete od gihta.

Foto: Shutterstock

J. P.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo