Infarkt češći kod žena s prijevremenom menopauzom

menopauza

Promjene u cijelom tijelu žene nastaju snižavanjem razine estrogena i progesterona, a prestanak menstruacije je jedna od najočitijih promjena koje označavaju početak menopauzu.

Tegobe vezane uz menopauzu najčešće su naleti vrućine, promjene raspoloženja te problemi sa spavanjem. No, ponekad se mogu pojaviti trajnije i ozbiljnije tegobe.

"Drastičan pad ženskih hormona jajnika prepoznaje svaka stanica i tkivo koje umanjuju i mijenjaju mnoge svoje funkcije. Neke od kliničkih posljedica nedostatka estrogena su rano vidljive i naglašene, kao što su promjene funkcije mozga, vrući valovi, nesanice, umor, i urogenitalna atrofija. Istovremeno se ubrzavaju i tiho napreduju ateroskleroza i osteoporoza. Gubi se elastičnost i kolagen u vezivnim tkivima, pa koža postaje tanja, ističu se bore, a zglobovi postaju bolni zbog osteoartritisa. Te su promjene gotovo univerzalne (oko 80-90% žena), a njihove dramatične posljedice mogu biti kardiovaskularni događaji, senilna demencija i osteoporotične frakture. Ne smijemo zaboraviti da žene žive 1/3 života u postmenopauzi." pojasnilo je promijene prof.dr.sc. Velimir Šimunić, spec. ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije, Poliklinika IVF.

Zašto kardiovaskularne bolesti? 

Kardiovaskularne bolesti uzrokovane su aterosklerozom, slabijoj elastičnosti krvnih žila, hipertenziji i poremećajima srčanog ritma.

"Debljina i dislipidemija pogoduju tim bolestima, a višestruko je dokazano da je važan kofaktor u patofiziologiji kardiovaskularnih bolesti nedostatak estrogena. Prije menopauze infarkt miokarda je značajno rjeđi u žena nego u istodobnih muškaraca (4 vs. 10). Koronarna srčana bolest javlja se u muškaraca 10 godina ranije, a žene s prijevremenom menopauzom imaju značajno češće infarkt i kardiovaskularnu smrtnost. To sve govori o zaštitnoj ulozi estrogena na krvožilni sustav. Estrogeni povisuju vazodilataciju i utječu na normalan ritam srca, usporavaju kalcifikaciju stijenke žila i aterosklerozu. Žene koje su nakon infarkta miokarda koristile estrogene (HNL) imaju bolju prognozu za zdravlje i život", zaključuje prof. dr. sc. Velimir Šimunić.

Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)

HNL ima potencijal smanjenja kardiovaskularnog rizika utjecajem na vaskularnu funkciju, razinu kolesterola, metabolizam glukoze i vrijednosti krvnog tlaka.

"Temeljem svih iskustava jasno možemo zaključiti da je primjena HNL-a opravdana kod žena mlađih od 60 godina, koje su recentno u postmenopauzi i nemaju jasnih pokazatelja kardiovaskularne bolesti, jer time dovodimo do redukcije rizika od koronarne bolesti srca i ukupne smrtnosti. Isto tako, nije preporučljivo započeti hormonsku menopauzalnu terapiju nakon 60 godine života u cilju primarne prevencije koronarne bolesti srca, jer u tim uvjetima terapija nosi bitno više rizika od koristi." izjavila je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn. dr. med., spec. ginekologije i porodništva, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu HLZ-a i 3. Hrvatskog kongresa menopauzalne medicine koji se održao u Zagrebu gdje su stručnjaci raspravljali o najnovijim modelima liječenja problema menopauze.

Kardiovaskularne bolesti i dalje ostaju glavni uzrok pobolijevanja i smrtnosti i kod žena u postmenopauzi, a prof. dr. sc. Šprem Goldštajn. savjetuje kako bi se trebale provesti i mjere primarne preventive koje i u ovom slućaju uključuju uključuju prestanak pušenja, gubitak prekomjerne tjelesne mase, liječenje povišenog arterijskog tlaka, redovno aerobno vježbanje, kontrolu dijabetesa i hiperlipidemije.

Ana Abrahamsberg

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!