Kako nastaje venska i arterijska tromboza?

ženske noge žena noge stopala shutterstock 217888876

Razlikujemo vensku i arterijsku trombozu, ovisno u kojoj se krvnoj žili ugrušak formira. Učestalo se pojavljuje u oba spola, a rizik raste nakon 45. godine te je češća u muškaraca nego u žena.

Tromboza je formiranje krvnog ugruška unutar krvne žile uslijed čega dolazi do sprečavanja normalnog toka krvi kroz sustav cirkulacije. Mehanizam stvaranja ugruška je normalni obrambeni mehanizam organizma kojim se kod ozljede krvne žile sprečava krvarenje i iskrvarenje. Tromboza nastaje kada se ugrušak stvara neočekivano, kada nema ozljede krvne žile, ali postoje neka druga patološka stanja koja prethode trombozi – objasnila je Ana Nedić, dr. med. specijalizantica kardiologije iz Opće bolnice Virovitica.

Razlike venske i arterijske tromboze

Razlikujemo vensku i arterijsku trombozu, ovisno u kojoj se krvnoj žili ugrušak formira. Učestalo se pojavljuje u oba spola, a rizik raste nakon 45. godine te je češća u muškaraca nego u žena. Ugrušak se u nekim slučajevima može "otkinuti" te putovati kroz organizam i završiti u organima. Otkinuti ugrušak se naziva embolus, a stanje koje se pojavljuje tromboembolija.

Venska tromboza nastaje u sustavu vena. Najčešće se o radi o dubokim venama nogu u području vena potkoljenica ili natkoljenica. Venska tromboza također može nastati i u raznim venama unutrašnjih organa poput vena bubrega, jetre, mozga ili pak rjeđe u venama ruku. - obrazložila je specijalizantica kardiologije Nedić.

S druge strane, arterijska tromboza nastaje u arterijama, a najčešće se pojavljuje kao posljedica pucanja aterosklerotskog plaka, odnosno masnih naslaga u krvnoj žili. Ona uzrokuje infarkt srca, moždani udar ili plućnu emboliju, što su potencijalno smrtonosna stanja. Može izazvati i infarkt drugih organa, no takvi su slučajevi puno rjeđi.

Do stvaranja tromboze najčešće dolazi zbog promjena u svojstvu krvi te se zbog toga povećava šansa za stvaranjem ugrušaka. Ta se stanja nazivaju hiperkoagulabilnim stanjima, a radi se o urođenim genetskim poremećajima, no mogu biti i stečeni.

Osim toga, doktorica Nedić navodi kako se tromoboza često pojavljuje kod:

  • bolesti stijenke krvnih žila, a najčešće se radi o bolesti unutarnjeg sloja stijenke

  • kod ateroskleroze cijelu unutarnji sloj stijenke krvnih žila je blago upaljen te je time sklon stvaranju masnih i kalcificiranih naslaga koje mogu puknuti i stvoriti tromb u krvnoj žili

  • usporeni tok krvi također doprinosi stvaranju tromba u krvnoj žili, najčešće se pojavljuje kod srčanih aritmija kada dio krvi uslijed nepravilnih kontrakcija srca ostaje u srca i stvara se ugrušak koji može otići u sustavnu cirkulaciju i udaljene organe

  • nakon većih operativnih zahvata, uslijed dugotrajnog mirovanja i u malignim bolestima može doći do nastanka ugruška u krvnoj žili, najčešće u dubokim venama nogu

  • trudnoća je također stanje koje povećava rizik od nastanka tromboze, a najčešće dolazi do duboke venske tromboze nogu i potrebno je liječenje i daljnje praćenje do kraja trudnoće

Simptomi venske i arterijske tromboze

Simptomi duboke venske tromboze nogu ili ruku su crvenilo kože, bolnost, otok, osjećaj topline. Ponekad su ti simptomi vrlo izraženi, a ponekad gotovo da ih i nema. - istaknula je doktorica Nedić.

Glavni simptomi arterijske tromboze su bol u prsnom košu ako je došlo do infarkta srca, otežano disanje i znojenje, a u slučaju moždanog udara dolazi do gubitka svijesti i smetnji motoričkih funkcija. Kod plućne embolije, odnosno u slučajevima kada ugrušak otputuje u pluća, dolazio do teškog disanja, kašlja i nelagode u prsima.

Dijagnoza i liječenje

Kako bi se tromboza dijagnosticirala, potreban je klinički pregled, a ona se dokazuje uz pomoć laboratorijskih nalaza i ultrazvuka krvnih žila.

Tromboza se u pravilu liječi u bolnici, primjenom različitih lijekova koji djeluju tako da otapaju ugrušak u krvi. To su lijekovi koji se počinju uzimati pod liječničkim nadzorom i kasnije se pažljivo doziraju uz česte kontrole i stalni nadzor liječnika. U nekim stanjima moguće je izvesti operativni zahvat kojim se odstranjuje ugrušak iz cirkulacijskog sustava ili pak manje invazivan zahvat kada se u krvnu žilu ugrađuje tzv. stent ili prohodnica na mjestu stvaranja ugruška što krvnu žilu čini prohodnom i omogućuje normalan tok krvi - navela je doktorica i specijalizantica kardiologije Nedić.

Ističe kako se nakon duboke venske tromboze nogu preporučuje izbjegavanje dugotrajnog mirovanja te se potiče fizička aktivnost poput šetnje.

Nerijetko se nakon duboke venske tromboze nogu preporučuje nošenje elastično kompresivnih čarapa. Da bi se prevenirala tromboza potrebno je slušati liječničke savjete o redovitom uzimanju lijekova, zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti. - nadodala je doktorica Nedić.  

Saznajte zašto mnogi napad panike zamijene sa srčanim udarom, a otkrivamo i 10 najčešćih zabluda o srčanim bolestima

Foto: Shutterstock

G. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!