Kako su povezani dugovječnost i Alzheimerova bolest?

Zena, starost, ljepota, njega, koza

U dugovječnim obiteljima demencija se javlja kasnije i u manjem broju slučajeva! Iako razlog za kasnije javljanje demencije kod jako starih osoba nije u potpunosti jasan, stručnjaci smatraju kako možda postoji specifični genetski kod povezan s boljim kognitivnim sposobnostima kod takvih obitelji.

U dugovječnim obiteljima kasnije će nastupiti demencija, tvrde rezultati novog istraživanja. Iako je u konačnici jednak postotak osoba iz obitelji koje žive nakon 90. godine života potencijalna žrtva Alzheimerove bolesti kao i oni kraćeg životnog vijeka, ova bolest kod njih se razvija kasnije u životu, kažu stručnjaci.

"Ovim istraživanjem željeli smo provjeriti jesu li članovi dugovječnih obitelji na neki način "zaštićeni" od Alzheimerove bolesti", rekla je autorica studije i profesorica neuropsihologije na Columbia University Medical Centru, Stephanie Cosentino.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je odgovor na ovo pitanje potvrdan; u dugovječnim obiteljima demencija se javlja kasnije i u manjem broju slučajeva!

Iako razlog za kasnije javljanje demencije kod jako starih osoba nije u potpunosti jasan, Consentino kaže kako možda postoji specifični genetski kod povezan s boljim kognitivnim sposobnostima kod takvih obitelji. Alzheimerova je bolest najčešći uzrok demencije kod starijih osoba.

Za potrebe ove američko-danske studije o dugovječnosti unutar obitelji, stručnjaci su pratili više od 1,800 ispitanika (1,510 članova obitelji i 360 bračnih partnera kao kontrolnih ispitanika) te su analizirali genetske i ne genetske faktore povezane s dugim životnim vijekom.

Za aktualno izvješće, objavljeno u ovomjesečnom online izdanju časopisu JAMA Neurology, usredotočili su se na pojavu Alzheimerove bolesti kod krvnih srodnika u obitelji s dugim životnim vijekom te su dobivene podatke usporedili s onima njihovih supružnika.  

Stariji članovi obitelji, u prosjeku stari 88 godina, imali su sličnu stopu slabljenja mentalnih funkcija kao i njihovi supružnici. Ipak, sinovi i kćeri osoba koje su živjele iznimno dugo, u prosjeku stari oko 70 godina, imali su dvostruko manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego supružnici slične dobi, potvrdila je Consentino.  

"Ukupno gledano, veći je broj članova dugovječnih obitelji imao dobre kognitivne sposobnosti u dobi od 90 godina, nego što je to bio slučaj s njihovim supružnicima.  Nakon 95. godine života, ipak se i kod onih koji su živjeli jako dugo javljala demencija, što govori o kasnijem slabljenju mentalnih funkcija kod obitelji u kojima vlada dugovječnost", ističe Consentino.

Studija je pokazala kako se Alzheimerova bolest razvila kod 38.5 posto ispitanika, a rizik je bio nešto manji kod muškaraca i žena koji su bili članovi dugovječnih obitelji u usporedbi s njihovim partnerima. Nadalje, rizik je bio još manji kod sinova i kćeri, no nije se prenosio na nećake i nećakinje, pokazali su rezultati istraživanja.

Stručnjaci ističu kako su druge studije pokazale sličan "zaštitni učinak" dugovječnosti unutar obitelji i što se tiče srčanih bolesti i kancerogenih oboljenja.

 

D.Š.

 Prati nas na Viber Public Chatu!