Koliko je kreme za sunčanje potrebno nanijeti za najbolju zaštitu?

Shutterstock 292810385

Porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože ima sigurno veze s trendom preplanulosti i povećanim brojem odlazaka u solarij.

Zloćudni tumori kože imaju najbržu rastuću incidenciju od svih tumora, a to potvrđuje podatak da više od 22.000 Europljana umire od melanoma. Prema podacima Registra za rak RH 2014. registrirano je 587 novooboljelih od melanoma te se prosječno otkrije 13,7 oboljelih na 100.000 stanovnika.

Ljudi vrlo često ne slušaju savjete stručnjaka i smatraju kako se bolest događa nekome drugome, no valja biti svjestan opasnosti i ponašati se odgovorno.

Zaštita kože se preporuča od ranog proljeća do kasne jesni

Kako bi se izbjegle neželjene posljedice djelovanja sunčevog ultraljubičastog zračenja na koži, redovita primjena fotoprotektivnih sredstava („kreme za sunčanje“) preporuča se već od ranog proljeća do kasne jeseni te zimi prilikom skijanja i boravka na višim nadmorskim visinama.

Odabir visine zaštitnog faktora ovisi o tipu kože

Na svakom sredstvu mora biti označena zaštita i od UVB i UVA zraka, s tim da sam broj označava stupanj zaštite od UVB zračenja koje je najkancerogenije. Učinkovitost zaštite ovisi o vrsti filtera (kemijski ili fizikalni), količine nanešenog sredstva i zaštitnoj supstanci. Najviši SPF u europskim zemljama je 50+.

Na primjer, preparati sa SPF 15 štite kožu od UVB zračenja 15 puta dulje u odnosu na izlaganje suncu bez nanošenja zaštitnog sredstva i to vodeći računa o tome da to produljeno vrijeme izlaganja Suncu ne bude u vrijeme najvišeg UV indeksa, od 10 do 16 sati.

Osobama svijetle puti i očiju čija koža uvijek izgori, preporučuje se korištenje zaštitnog faktora 50+, dok je osobama tamne kože, kose i očiju dovoljan faktor 30. Također, način i količina nanošenja kreme značajno mijenja SPF. Zaštitni faktori se testiraju u laboratoriju i pri testiranju se nanosi 2 mg/cm² dok mi prilikom sunčanja nanosimo znatno manji sloj kreme i time smanjujemo stupanj zaštite.

Preporučuje se nanijeti obilniju količinu fotoprotektivnih sredstava; potrebno je približno 35 mL da bi se zaštitila koža prosječne odrasle osobe. U prijevodu, to znači: nanijeti malo više od pola čajne žličice na svaku ruku, lice i vrat, a na svaku nogu, prsa i leđa nešto više od po jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju stranu stopala. Za učinkovitu zaštitu, fotoprotektivno sredstvo je nužno nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja Suncu da se krema upije u površinski sloj kože te ponovno nanijeti sredstvo na fotoeksponirana područja 15 do 30 minuta nakon početka izlaganja kože suncu. Zaštitno sredstvo potrebno je obnavljati nakon kupanja, brisanja ručnikom, znojenja jer se na taj način skine 30-40% zaštitnog sloja.

Fotoprotektivno sredstvo je, zbog jake refleksije UV zraka od pijeska i površine vode, nužno nanositi i kada se boravi u hladu i kada je oblačno vrijeme.

Posebnu pažnju treba posvetiti fotozaštiti djece i svih osoba s posebno osjetljivom kožom kod kojih je najbolje primijeniti sredstva s fizikalnim filterima koji odbijaju i raspršuju štetne UV zrake.

Osim upotrebe fotozaštitnih krema pravilno ponašanje na suncu podrazumijeva izbjegavanje direktnog izlaganja suncu između 10 i 16h, boravak u hladu, korištenje kapa, šešira, naočala te odjeće dugih rukava. Osim obične odjeće koja pruža djelomičnu zaštitu, ovisno o boji i gustoći tkanja, postoji i odjeća koja je tkana od vlakana koja su impregnirana fotozaštitnim sredstvima. Takvi odjevni predmeti na sebi imaju oznaku UPF, najviše UPF 30.

Autor teksta: prof. dr. sc. Mirna Šitum, pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra „Sestre milosrdnice” i voditeljica Referentnog centra za melanom MZRH.

Foto: Shutterstock

Infografika: Milan Ilić/Večernji list

 Prati nas na Viber Public Chatu!