U Hrvatskoj preko 3 tisuće osoba godišnje oboli od raka debelog crijeva, a neizostavni dio preventivne medicine kod ovog raka su pravovremene kolonoskopije koje se danas provode u najmodernijim uređajima u anesteziji.
Karcinom debelog crijeva na drugom je mjestu po učestalosti karcinoma kod muškaraca i kod žena. Ako to izrazimo u postotku, čini 17 % svih malignih neoplazmi (tumora) kod muškaraca, te 13 % svih malignih neoplazmi kod žena. Ako navedeno izrazimo u brojkama, u Hrvatskoj godišnje oboli preko 3000 muškaraca i žena od raka debelog crijeva, a preko 2000 svake godine umre od te bolesti. U svakom slučaju nedopustivo veliki broj novooboljelih, a još više nedopustivo veliki broj umrlih svake godine od karcinoma debelog crijeva.
Posebno zbog toga što je debelo crijevo lako dostupno pretrazi, a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, tj u samom početku, vrlo je visok postotak izlječenja. Na žalost, ovi navedeni podatci koje objavljuje Registar za rak Republike Hrvatske, jasno ukazuje na stanje u Hrvatskoj, te vrlo nizak stupanj svijesti hrvatske populacije o važnosti kolonoskopije kao preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život.
Rizični čimbenici za nastanak karcinoma debelog crijeva u svakom slučaju su:
- nasljedni
- neredovita prehrana s namirnicama bogatim bjelančevinama životinjskog podrijetla
- konzumacija namirnica s malom količinom celuloze
- neredovita stolica (opstipacija)
- pretilost
- pušenje
U 95 posto slučajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa, dobroćudnih žljezdanih pupoljaka koji mogu nastati po cijelom debelom crijevu. S obzirom na to da je za takvu zloćudnu preobrazbu (malignu alteraciju) potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji kojima bi se spriječio nastanak karcinoma debelog crijeva.
Konolonskopija je najkvalitetnija pretraga
Prema tome, u preventivne radnje kojima bi se umanjio rizik nastanka karcinoma debelog crijeva svakako ubrajamo izbjegavanje izlaganja utjecaju rizičnih čimbenika s jedne, te provođenje preventivnih pregleda s druge strane. Najkvalitetnija pretraga, ujedno i najpreciznija je kolonoskopija.
Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okultna) krvarenja iz probavnog sustava, koju može provesti nadležni liječnik. Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se isključilo postojanje polipa, za koje se zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se isključi postojanje karcinoma.
Kada se prvi puta podvrgnuti kolonoskopiji?
Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i inzistirati na kolonoskopiji, a ne to pripisivati hemoroidima, što je najčešća pogreška i zabluda. Naime, postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip.
Problem kolonoskopije je mali broj ustanova koji provode tu pretragu u odnosu na broj stanovnika, pa su dugačke liste čekanja na pretragu, a obzirom na to da je relativno neugodna, ljudi je izbjegavaju. Unatoč navedenim problemima, svakoj osobi se preporučuje prvu kolonoskopiju učiniti između 45 – 50. godine života.
Ako je netko iz bliže obitelji imao karcinom debelog crijeva, odnosno ako je obiteljska anamneza pozitivna, potrebno ju je prvi put napraviti i deset godina ranije.
Kako je za zloćudnu preobrazbu polipa u karcinom potrebno nekoliko godina, tako se odstranjivanjem dobroćudnih polipa može relativno jednostavno spriječiti (prevenirati) nastanak karcinoma debelog crijeva. Zbog toga se ne treba često ponavljati kolonoskopija.
Ako je kolonoskopski nalaz uredan, kolonoskopija se ponavlja za pet do deset godina, nakon odstranjenja polipa za godinu dana, a ako je kontrolna kolonoskopija uredna, onda za tri do pet godina.
Što je kolonoskop?
Kolonoskop kao uređaj konstruiran je tako da se, osim optičkog dijela, u njemu nalazi i tzv. radni kanali kroz koje se u crijevo ubacuje zrak i voda za ispiranje, provlače instrumenti za uzimaje komadića tkiva (biopsija), ili omče za odstranjivanje polipa uz pomoć struje kako bi se spriječilo krvarenje. Kroz te radne kanale uz pomoć negativnog tlaka također se odstranjuju tekućina, višak zraka i odstranjeni manji polipi.
Nažalost, u slučaju otkrivanja karcinoma debelog crijeva, nužna je radikalna operacija, koja se provodi u općoj anesteziji, najčešće uz otvaranje trbušne šupljine. Cilj svake operacije je radikalno odstranjenje tumora s pripadajućim dijelom crijeva i okolnog tkiva, te potom spajanje crijeva da bi se zadržao njihov kontinuitet i omogućilo pražnjenje stolice. U malom broju slučajeva to nije moguće, pa se mora učiniti otvor crijeva na trbušnoj stijenci, tzv. stoma (anus praeter). Stomu treba učiniti onda kad je tumor smješten na samom kraju debelog crijeva, pa nakon radikalnog zahvata, što podrazumijeva odstranjenje i dijela zdravog crijeva ispod i iznad sijela tumora, nema više crijeva za koji bi se spojio gornji dio. U tim slučajevima mora se odstraniti i sam anus i potom učiniti otvor na trbušnoj stijenci. Uz to, stoma se mora učiniti i kod opsežnih tumora kod kojih se ne može odstraniti tumor, a koji priječi prolaz stolice i vjetrova, tako da se omogući uredno pražnjenje stolice.
Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je duže vrijeme, pa ga je zato u najvećem broju slučajeva moguće prevenirati i spriječiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguće, nužna je kolonoskopija.
Ponavljam, prvu kolonoskopiju treba učiniti svatko između 45. – 50. godina starosti bez obzira na simptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, i deset godina ranije od navedenog!
Dakle, neizostavni dio preventivne medicine su pravovremene kolonoskopije koje se danas provode u najmodernijim uređajima u anesteziji.
U tijeku kolonoskopije, ako se polip ili polipi uoče, odmah, u tijeku pretrage budu odstranjeni i proslijeđeni na patohistološku analizu. Na taj način ujedno se i sprečava prelazak iz dobroćudnih polipa u zloćudnu promjenu – karcinom, malignu alteraciju. Tako da je kolonoskopija osim dijagnostičke pretrage i preventivno-terapijski postupak.
O kolonoskopiji
Kolonoskopija kao pretraga nije još uvijek dobro prihvaćena kod naše populacije. Potrebno je dalje intenzivno razvijati zdravstvenu kulturu, podići razinu svijesti o odgovornosti prema samome sebi, kao i prema našim najbližima.
Kolonoskopija danas može biti i jest potpuno bezbolna pretraga, a uvijek je bila od nevjerojatne važnosti. Nažalost, kolonoskopija je uglavnom, bila provođena tek kod smetnji od strane debelog crijeva, krvarenja ili hemeroida, a zbog navedenih smetnji je obično bila provedena već u fazi uznapredovalog karcinoma.
Dakle, nije nam cilj kolonoskopiju provoditi po prvi put kod smetnji od strane debelog crijeva (krvarenje, hemoroidi), već je cilj kolonoskopiju provesti na vrijeme, kao preventivnu pretragu, i to već prema svjetskim protokolima od 45 do 50 godine.
No, u praksi se srećemo s pojavom karcinoma debelog crijeva, iako rijeđe, u znatno ranijoj životnoj dobi, stoga, kolonoskopiju, nije na odmet provoditi i ranije od standardnih protokola.
Tehnološki napredak nam je omogućio da kolonoskopija danas nije bolna pretraga, tako da strah od boli možemo zanemariti.
Slijedeća prepreka, koja nas spriječava da se podvrgnemo ovoj pretrazi jest neugodnost, odnosno sram zbog regije u kojoj se ova pretraga provodi. Moramo biti svjesni, da je područje debelog crijeva, dio našeg tijela, čije normalno funkcioniranje utječe na zdravlje našeg cijelog organizma.
Naime, moramo promjeniti način razmišljanja i promjeniti stav prema kolonoskopiji kao pretrazi, koja, ukoliko se provodi pravovremeno i provodi redovito (svakih 5-10 godina) može biti pretraga koja nam spašava život.
Foto: Shutterstock
