Analize krivotvorenih lijekova pokazale su da se u njima mogu naći i borna kiselina, laštilo za podove, boje za zidove, ciglena prašina, boja za pisače, pesticidi te nikal, arsen i drugi teški metali.
To su samo neki od opasnih “aditiva” koje krivotvoritelji lijekova koriste da se što više približe izgledu originala, istaknuto je na stručnom međunarodnom savjetovanju “Krivotvoreni lijekovi” koje je 26. studenoga održano u Ljubljani.
“Krivotvoreni lijekovi velika su opasnost za zdravlje bolesnika te ekonomsko piratstvo koje ugrožava sigurnost potrošača. Najviše je krivotvorenih lijekova na internetu, zato djelovanje pravosudnih tijela treba usmjeriti na rigoroznije mjere u vezi s krivotvoriteljima lijekova, a prije svega moramo obrazovati bolesnike te povećati sredstva za liječenje i broj liječnika, farmaceuta te ostalih zdravstvenih djelatnika“, smatra prof. dr. Borut Štrukelj, mag. farm. s Fakulteta za farmaciju Sveučilištu u Ljubljani.
Na savjetovanju je sudjelovala i Rajka Truban Žulj, mag. pharm., specijalistica ispitivanja i kontrole lijekova te voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
“Da bi dospio na hrvatsko tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama, poput provjere kvalitete iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo“, rekla je Rajka Truban Žulj.
Sve češće lifestyle kritvotvorine
Premda statistike Svjetske zdravstvene organizacija (World Health Organization – WHO) pokazuju da je Hrvatska među zemljama na čijem je tržištu manje od 1% krivotvorenih lijekova (za razliku od Afrike, Azije, Južne i Srednje Amerike, gdje je među lijekovima čak do 30% krivotvorenih), to ne znači da smo sigurni.
Tržište krivotvorenih lijekova naglo raste – takozvani farmaceutski kriminal “okreće” stotine milijardi dolara. Procjenjuje se da je približno 10% (a vjerojatno i više) svih lijekova na svjetskom tržištu krivotvoreno te da zbog uzimanja krivotvorenih lijekova svake godine u svijetu umre milijun ljudi.
Najčešće se krivotvore tzv. lifestyle lijekovi poput onih za erektilnu disfunkciju i mršavljenje te hormoni, a raste i crno tržište lijekova za ublažavanje bolova. Često se krivotvore i lijekovi koji spašavaju život, među kojima su i oni za liječenje raka, srčanih i drugih ozbiljnih oboljenja.
Stručnjaci ističu da je najveća prijetnja prodaja lijekova putem interneta koji nudi diskreciju, jednostavnost i dostupnost bez liječničkog recepta. No krivotvorine mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, uključujući srčani zastoj, komu, anafilaktički šok ili smrt.
Procjenjuje se da je oko 40 % lijekova u svijetu, a u Europi i do 62% lijekova koji se prodaju putem interneta – krivotvoreno.
Na nelegalnu trgovinu lijekovima može se posumnjati kad…
- … internetski dobavljač skriva svoju fizičku adresu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je 50 % lijekova dostupnih putem takvih portala krivotvoreno.
- … se na internetu prodaju lijekovi koji se inače propisuju samo na recept. Lijekovi na recept u Hrvatskoj se ne smiju prodavati putem interneta, niti se smiju prodavati bez recepta.
- … su cijene lijekova, dodataka prehrani ili medicinskih pomagala sumnjivo niske.
Nova tehnologija za sigurnost bolesnika
Farmaceutske tvrtke na lijekovima već koriste neke od znakova i metoda identifikacije koje kriminalci ne mogu kopirati. Jedan takav primjer je identifikacija radio frekvencije (RFID), koja pruža dodatnu sigurnost pacijentima. RFID tehnologija omogućuje ljekarnama i veletrgovcima praćenje lijekova od proizvođača do ljekarne provjerom jedinstvenog elektroničkog koda proizvoda (EPC) koji se nalazi na pakiranju lijeka.
U svim državama članicama Europske unije priprema se projekt uz pomoć kojeg će svaka kutija svakog pojedinog lijeka dobiti vlastiti dvodimenzionalni kôd i broj (a ne samo serijski broj proizvoda, koji je sada isti za cijelu seriju proizvoda). Svaka ljekarna i sva ostala mjesta izdavanja lijekova (bolnice, ambulante…) morat će biti opremljeni posebnim čitačem koda proizvoda. Predviđa se da će prvi takvi lijekovi doći na tržište početkom 2019. godine.
I.V.
Foto: Shutterstock
