Profesor Eljuga: dijagnoza i liječenje raka prije 50 godina i danas

ilona Sušac, Damir Eljuga, Dan zdravih dojki, PXL 171015 11916415

Osnivačka skupština Lige za borbu protiv raka, dobrovoljnog humanitarnog društva na područje Republike Hrvatske održana je 5. studenoga 1966. godine u KBC Sestre milosrdnice, u Vinogradskoj ulici 29, gdje je imala i privremeno sjedište.

Osnivanje udruge Hrvatske lige za borbu protiv raka bio je vrlo složen i zahtjevan zadatak, a osoba koja je bila najzaslužnija za osnivanje i pokretanje udruge bio je upravo akademik Ivo Padovan. Cilj Lige, od njenih samih početaka, uvijek je bio uključiti opću zajednicu u borbu protiv raka, educirati građane i dizati svjesnost o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka.

Morate znati kako je tada samo spominjanje „raka“ izazivalo ogroman strah u javnosti, ljudi su mislili da im je presudila smrtna kazna kada bi dobili dijagnozu raka. Baš zato, akademik Padovan je želio osnovati civilnu udrugu i uključiti što više stručnjaka u borbu protiv raka kako bi pacijentima omogućio pomoć s više razina. Istovremeno, želio je senzibilizirati i javnost za oboljele, ali i pružiti im nadu te adekvatnu skrb s posebnim naglaskom na psihološku potporu s ciljem čim bržeg povratka obitelji i radnom mjestu.

Zahvaljujući akademiku Ivi Padovanu i uz podršku tadašnjeg gradonačelnika Grada Zagreba Pere Pirkera, Liga 1967. godine osniva Središnji institut za tumore i slične bolesti, današnju Kliniku za tumore KBC „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, u kojoj se na sveobuhvatan način provodi kako dijagnostika, tako i liječenje osoba oboljelih od zloćudnih bolesti.

Snažnim zalaganjem akademika Padovana Liga osniva Odjele za liječenje oboljelih od raka u regionalnim bolnicama u Rijeci, Splitu i Osijeku, a isto tako osniva i brojne onkološke dispanzere u brojnim Domovima zdravlja diljem Hrvatske.

Prije pedeset godina situacija je bila doista nezavidna. Većina metoda liječenja koje se danas koriste i omogućavaju pacijentima potpun oporavak, a ponekad značajno produljenje životnog vijeka, tada nisu bile dostupne. Medicina je toliko napredovala da su danas neke vrste raka koje se mogu dijagnosticirati razmjerno u početnoj fazi bolesti potpuno izlječive, poput primjerice raka dojke, vrata maternice, testisa, štitnjače, prostate i dr. Zahvaljujući ranoj dijagnostici, danas je moguće učiniti čuda koja prije pedeset godina nisu bila niti zamisliva.

Cilj Lige je bio i ostao isti – uključiti sve društvene čimbenike u zajedničku borbu protiv raka, ali i educirati građane o važnosti preventivnog ponašanja i redovitih sustavnih liječničkih pregleda.

Ja sam kao student medicine bio demonstrator i potom pomoćni asistent prof.dr. Jelene Krmpotić Nemanić u Zavodu za anatomiju „dr. Drago Perović“ i za boravka na Anatomiji god. 1974. upoznao sam osnivača Lige akademika Ivu Padovana i tada sam saznao s čim se sve Liga bavi i odmah sam postao njenim članom. Na prijedlog osnivača Lige akademika Ive Padovana i prof. dr. Željka Maričića 1991. izabran sam za glavnog tajnika Lige, a od 2001. postajem njen predsjednik.

Najtraumatičnij period Lige koji mi je duboko ostao urezan u sjećanje je period iza 2000. godine kada su tadašnje zdravstvene vlasti dokinule nekoliko specijalističkih djelatnosti u Klinici za tumore i na taj način je prekinut temeljni multidisciplinarni pristup u liječenju pacijenata oboljelih od raka.

Osim toga, kao i mnogima, tako i nama „Ligašima“ posebno težak period je bio onaj za vrijeme Domovinskog rata. Pomagali smo koliko smo najviše mogli u nabavci potrebnih lijekova i sanitetskog materijala. Nabavljali smo i laserske uređaje za terapiju boli za naše ranjenike, proteze i potrebnu dijagnostičku opremu. Isto tako tijekom Domovinskog rat poslali smo na stotine pisma svjetskim udruženjima srodnog karaktera kako bi ih informirali o pravednom Domovinskom ratu , a ta pisma smo prevodili na 20-ak svjetskih jezika. Tada je akademik govorio - “Liga se sada mora boriti ne samo protiv raka već i rata“.

Zahvaljujući ponajprije njegovoj potpori i ugledu, kojeg je imao u svjetskim stručnim i civilnim udrugama, Hrvatska liga protiv raka je 1992. primljena u punopravno članstvo Društva europskih liga. Bili smo tada ponosni jer je Liga bila prvi pravni subjekt tek priznate samostalne države Hrvatske koja je primljena u jednu europsku asocijaciju.

Danas je situacija značajno bolja ne samu u usporedbi sa stanjem prije 40-50 godina, već i stanjem tijekom Domovinskog rata. Primjerice tijekom Domovinskog rata prioritet je bio osloboditi Hrvatsku od agresije i okupacije i sve su investicije u zdravstvu logično bile zaustavljene. Sjećam se dobro da su mi u prostorije Lige tih godina dolazili pacijenti sa kolostomama (s vrećicama na trbuhu zbog operiranog završnog debelog crijeva) i žalili se da nigdje ne mogu dobiti specijalne vrećice za stomu i imali su ogromne poteškoće sa higijenskim načinom pražnjenja crijeva. Liga im je primjerice tada pomogla u nabavci vrećica što je za njih značilo jako puno. Nakon Domovinskog rata Liga se je borila za uvođenje najsuvremenijih citostatika na tzv. bolničke liste, a dala je i doprinos da se 2006. krene s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke primjenom mamografije (tzv. Mamma program).

Liga je i pokretač brojnih javnozdravstvenih kampanja

Liga je na europskoj razini 1994. bila suosnivač Udruge Europa Donna, a 1997. pokreće javnozdravstvenu kampanju Dan narcisa posvećenu podizanju svijesti žena o potrebi prevencije raka dojke. Isto tako Liga je prije 17 godina bila jedan od pokretača humanitarne utrke TERRY FOX RUN, a prije 10 godina Dana mimoza posvećenog prevenciji raka vrata maternice.

Želim spomenuti i najnoviju javnozdravstvenu kampanju Dan dojki i BRA Day koju je Liga prvi put obilježila 24. rujna 2016. uz glavnu podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i naišla je na fantastičan odjek kod žena kod kojih je dojka uklonjena zbog raka, a ovom kampanjom smo ih informirali da mogu učiniti rekonstrukciju dojke na teret HZZO-a što je jako važno za ženu s ciljem povratka psihofizičke kompetencije .Tu je i MOVEMBER (BRKATI STUDENI) kojega je Liga pokrenula prije 5 godina, a posvećen je podizanju svijesti muškaraca o potrebi odlaska na urološke preglede zbog važnosti ranog otkrivanja raka prostate.

Važan segment Ligina rada je i psihosocijalna potpora članovima Klubova onkoloških pacijenata i članovima njihovih obitelji koji djeluju i ostvaruju svoje brojne potrebe u prostorijama Hrvatske lige protiv raka.

S ovim i mnogim drugim projektima koje svesrdno pomaže Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba i HZJZ Liga želi trajno provoditi edukaciju pučanstva o važnosti prevencije zloćudnih bolesti, ali i informirati ih kome se mogu obratiti za pomoć što držimo da je jako važno i korisno ponajprije bolesnim ljudima kojima je takva pomoć neophodno potrebna.

Autor: prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka

Foto: Grgur Žućko/PIXSELL

 Prati nas na Viber Public Chatu!