Smanjite unos soli i sačuvajte zdravlje

Solsol soljenje

Čovjek današnjim načinom prehrane unosi prosječno pet do deset grama soli više nego što je potrebno ljudskom tijelu. Uzimanje prekomjerne doze soli narušava zdravlje čovjeka, oštećuje bubrege, povisuje krvni tlak, a osobe koje imaju probleme s hipertenzijom, svakako bi trebale pripaziti na unos soli u organizam. Najveći dio soli unosimo gotovom ili polugotovom hranom.

kKuhinjska je sol nužna za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Iako pomaže u održavanju krvnog tlaka, te pravilnom radu živčanog sustava, suvremene prehrambene navike dovele su do toga da dnevno unosimo u organizam čak pet do deset grama soli više nego je potrebno ljudskom tijelu. Zbog neznanja, loših navika i pretjerane uporabe, sol je tako postala 'bijelo zlo' koje uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.

U Hrvatskoj više od 37 posto stanovnika ima povišeni krvni tlak, a hipertenzija je jedna od najproširenijih bolesti današnjice, kao i jedan od glavnih čimbenika za nastanak bolesti srca i krvnih žila.

O problemu prekomjernog konzumiranja soli raspravljalo se, prije svega nekoliko dana, u Osijeku i to na stručnom skupu “Sol i zdravlje“. Njega su zajedničkim snagama organizirali Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Hrvatska agencija za hranu.

kProf. dr. sc. Drago Šubarić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta naglasio je ulogu znanstvenih institucija u razvijanju novih trendova pri tehnološkim procesima prerađivanja hrane, primjerice primjenom nanotehnologije, a cilj je postupnim smanjenjem razine soli u gotovim i polugotovim prehrambenim proizvodima tu razinu dovesti do razumne granice, blagotvorne za organizam.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko pet grama, što bi bila jedna čajna žličica, a maksimalan unos ograničava se na šest grama soli dnevno. Djeci je dovoljna mnogo manja količina soli pa čak 1 g soli dnevno može biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.

k                     dr.sc. Zorica Jurković
          ravnateljica Hrvatske agencije za hranu

"Jedna od četiri glavne odrednice rada Hrvatske agencije za hranu je priznavanje prava potrošača na izbor hrane na osnovi potpunih informacija odakle dolazi hrana i što ona sadrži. Stoga HAH i sudjeluje u organiziranju ovog skupa kako bi posredstvom struke, ali i medija, potrošači, a to smo svi mi, dobili spoznaje o koristi i štetnosti važnog sastojka hrane - soli. Posebno ističem da proizvođači hrane ne samo proizvodnjom sigurne hrane, već i uključivanjem u akciju smanjenja unosa soli, te smanjenjem soli u svojim proizvodima,  mogu znatno doprinijeti poboljšanju zdravlja građana RH", naglasila je dr. sc. Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, pozvavši proizvođače hrane i pekarskih proizvoda da se uključe u svjetsku, ali i nacionalnu kampanju smanjenja unosa soli u organizam s ciljem poboljšanja zdravlja populacije.

Zanimljivo je da se kroz kruh i pekarske proizvode u organizam dnevno unese oko 30 posto potrebne soli, a udjel se dodatno povećava ako su proizvodi posipani soli.

"Iako sol utječe na okus i tehnološka svojstva proizvoda, dodatak soli bi se u pekarskim proizvodima mogao smanjiti za čak 25 posto bez značajnog utjecaja na kakvoću proizvoda", objasnila je prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić-Hardi s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Dugoročnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti mnoge su zemlje već doprinijele time što su u pekarskim proizvodima sol smanjile 10 - 15 posto. Vrlo je značajno, naglašava Hardi, od djetinjstva stvoriti naviku pripravljanja i konzumiranja hrane s manje soli, a i misija je 2005. godine osnovane World Action on Salt and Health (WASH), poboljšanje zdravlja populacije širom svijeta uvođenjem postupnog smanjenja unosa soli. WASH potiče multi-nacionalne prehrambene kompanije da smanje sol u njihovim proizvodima te radi sa vladama u različitim zemljama naglašavajući potrebu za smanjenjem soli u prehrani ljudi.

kOsjet slanoće izaziva natrijev klorid i druge ionizirane soli. Pri tome pomaže hormon aldosteron koji regulira razinu natrija u tijelu i koji povećava broj osjetila za slano. Odmah valja reći da ima ljudi koji 'prirođeno' vole jako slano i onih koji traže slabo slanu hranu.

Dugotrajne i sveobuhvatne akcije u svijetu, primjerice u Velikoj Britaniji ili Finskoj, donose prve pozitivne rezultate i smanjenje obolijevanja od krvožilnih bolesti. Postavljanje standarda u Velikoj Britaniji pridonijelo je tome da je u gotovoj hrani 45 posto manje soli nego prije četiri godine, a 84 posto gotove hrane je već dostignulo standarde koje je postavila Agencija za standarde hrane, a trebaju biti ostvareni do 2010. godine.

"Kuhinjska je sol jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog tlaka, a u Hrvatskoj svaka treća osoba obolijeva od te bolesti. Stoga i ne čudi što od srčano-žilnih bolesti i moždanog udara u Hrvatskoj umire 52 posto ljudi. Još je niz bolesti koje se javljaju kao rezultat presoljavanja jela - od osteoporoze do karcinoma želuca", naglasila je prof. dr. Ines Drenjančević-Perić s Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca, te smanjenom riziku nastanka osteoporoze. U razvijenim zemljama, gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana, dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednost od 20 grama, što je alarmantno.

Uzimanje prekomjerne doze soli narušava zdravlje čovjeka, oštećuje bubrege, povisuje krvni tlak, a osobe koje imaju probleme s hipertenzijom, svakako bi trebale pripaziti na unos soli u organizam.

Nekoliko grama soli dnevno dovoljno je za funkcioniranje ljudskog organizma, a danas ljudi, nažalost, uzimaju trostruko pa i četverostruko više soli negoli je potrebno organizmu, upozoravaju znanstvenici.

Skrivena sol

kNajveći dio soli unosimo gotovom ili polugotovom hranom i konzumacijom obroka u restoranima. Iako ljudi uglavnom ne vode računa o unosu soli u organizam, pretpostavljaju da se velika količina soli nalazi u proizvodima kao što su: suhomesnati proizvodi, paštete, tvrdi sirevi i sirni namazi, grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacija, gotovih umaka, senfa, majoneza, hamburgera, juha iz vrećice, polugotovih jela poput ragua i mnoga druga. No kome bi palo na um da se skrivena sol nalazi u slatkom corn flakesu, koji se reklamira kao lagan i zdrav doručak. Kruh, namirnica koju svi svakodnevno jedemo, također uvelike pridonosi količini soli unesenoj u organizam. Važno je paziti na dječju prehranu, što znači da ne smijemo djecu navikavati na pržene namirnice i hranu koja je izgubila vitalitet, a okus joj se održava raznim  kemikalijama.

Začini umjesto soli

I prije nego što kušaju jelo mnogi posegnu za soli i nekritično sole juhu, povrće, meso… Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana i čitavog niza egzotičnih začina može poboljšati i promijeniti okus hrane.
Svrha prehrane je omogućiti normalno funkcioniranje svih stanica organizma i stvaranje energije za sve metaboličke procese.

Skrivenu sol u već gotovim namirnicama i jelima ne možemo samostalno mijenjati, već je potrebna inicijativa i suradnja prehrambene industrije, ali i institucija vlasti, kako bi se promijenio trend visokog dodavanja soli u hranu. Iako velik dio soli unosimo već gotovom industrijski priređenom hranom, ipak možemo i sami utjecati na ukupni unos soli.

U Hrvatskoj za sada ne postoji zakonska obveza navođenja sadržaja soli ili natrija u deklaraciji uz namirnice, ali istovremeno je pitanje kako uvjeriti ljude da konzumiraju hranu koja sadrži manje soli poput svježeg voća i povrća, da što manje dosoljavaju gotovu hranu i prilikom pripreme sol koriste u umjerenim količinama?

Različitim javnozdravstvenim akcijama polako se može dostizati cilj i ljude učiti da preporučeni dnevni unos soli ovisi o životnoj dobi. Ni neslano, ni preslano, što više svježeg voća i povrća i organizam će vam biti zahvalan!

Kako se priviknuti na manje slano?

kKonzumiranje jako slane hrane receptore slanosti u ustima čini manje osjetljivima pa se normalno slana ili neslana hrana može činiti neukusnom i bljutavom. Smanjujemo li slanost hrane već za dva, tri tjedna, receptori će postati osjetljiviji pa će vam hrana s malom količinom soli biti posve ukusna. Dnevno unosimo tri do pet puta više soli nego što nam je potrebno.

  • Ne dosoljavajte hranu prilikom kuhanja i jela.
  • Naučite čitati deklaracije i kupujte hranu s manje soli.
  • Okus jela mnogo je bogatiji i zdraviji dodaju li mu se razni začini, od luka, papra, začinskih trava do octa i soka od limuna.
  • Izbjegavajte u prehrani kečap, sojin umak, senf, majonezu - svi imaju velik postotak kuhinjske soli.
  • Jedite što više svježeg ili sušenog voća i povrća, mladog kravljeg sira, ribe, domaće juhe, mozzarela sira, jogurta, žitarica bez dodatka soli.
  • Djeci je dovoljno posve malo soli i nemojte ih hraniti različitim grickalicama, slanim prženim krumpirićima i gotovim proizvodima.


Ordinacija.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!