Socijalna fobija može uništiti najbolje godine života

zena-depresija-tuga1

Socijalna fobija je jedna vrsta anksioznog poremećaja koja se očituje iracionalnim strahom od negativne procjene drugih ljudi u nekim specijalnim ili općenitim društvenim situacijama. Ta je reakcija automatska, prožima osobu koja joj se ne može oduprijeti.

Socijalna fobija ubraja se u jedan od najčešćih oblika anksioznog poremećaja, i zahvaća oko jedan do četiri posto ljudi. Osobe s tim poremećajem osjećaju visoki stupanj nelagode u situacijama kada ih netko gleda, kada sudjeluju u društvenim aktivnostima, te su uvjerene da ih tada netko procjenjuje i omalovažava.

Željka Semrdelj          Dr. med. Željka Smerdelj, spec. psihijatar,
                      psihoterapeut i alkoholog

O uzrocima, simptomima i načinu liječenja socijalne fobije razgovarali smo s dr. med. Željkom Smerdelj, spec. psihijatrom, psihoterapeutom i alkohologom.

Kada se obično javlja socijalna fobija?

Obično se javlja u mladosti  tj. nakon puberteta, a vrhunac doseže oko 30. godine života. Zato mnogim ljudima socijalna fobija može uništiti najbolje godine života. Samo oko pet posto pacijenata s ovim poremećajem obraća se liječniku, a još je manji postotak onih koji se pravilno liječe.

Što najčešće uzrokuje socijalnu fobiju kod mladih?

Ovaj poremećaj treba razlikovati od obične i prolazne anksioznost koju mnogi ljudi osjećaju kao dio prilagođavanja socijalnim okolnostima. Fobične situacije mogu se odnositi na nelagodu i izbjegavanje društvenih situacija samo s nepoznatim osobama, što bi se moglo ubrojiti u jednostavnije oblike.

No, neke osobe se ni u kojoj socijalnoj situaciji ne mogu osjećati opušteno, boje se da će se osramotiti, neprimjereno ponašati, onesvijestiti se, zacrveniti, prikazati se glupim i nesposobnim. Neke osobe boje se suprotnog spola ili autoriteta. Neki se boje posebnih aktivnosti: pijenja kave ili potpisivanja. U mnogim situacijama ti se ljudi boje općenitog komuniciranja s drugima, često su socijalno izolirani, niskog su samopoštovanja, imaju visok stupanj nesigurnosti. Zbog povoljnog utjecaja selektivnih inhibitora serotonina u liječenju socijalne fobije, danas se zna da serotonin ima važu ulogu u nastanku ovog poremećaja.

TugaKako se ponašaju mladi koji pate od socijalne fobije?

Osoba koja dođe u tu situaciju osjeti strah, svjesna je da je njena reakcija pretjerana, ali se ipak jako loše osjeća. Ima pojačano lupanje srca, moguće je drhtanje ruku, nedostatak zraka, suha usta, nemogućnost govora, osjećaj paraliziranosti, osjeća se stjerano u kut. Krajnji slučaj je panični napad koji je tako intenzivan da osoba misli da će izgubiti kontrolu nad sobom. Nakon njega osjeća se slomljeno, iscrpljeno i u velikom je strahu da će se napad ponoviti.

Postoji li povezanost manjeg samopouzdanja kod adolescenata i socijalne fobije?

Problem je što socijalna fobija utječe na stav i mišljenje o sebi. One stvari koje drugi obavljaju s lakoćom, osobe koje imaju socijalnu fobiju ne mogu obaviti nikako. Te su osobe preosjetljive, tužne i frustrirane.

Postoji specifičan oblik tj. strah u određenim situacijama i s određenim osobama (pred autoritetima, profesorima, roditeljima) kada se osoba boji da će ju te osobe loše procijeniti i ismijavati. Opća socijalna fobija vezana je za općenite društvene situacije kada se netko u bilo kakvoj situaciji osjeća loše ili posramljeno bez vidljivog razloga.

Kod tog oblika fobije osoba misli da je u središtu pozornosti drugih ljudi, i da svi procjenjuju negativno njene sposobnosti. Ona je paralizirana svojim strahom, prekomjerno stidljiva, opterećena dojmom koji ostavlja te izbjegava sva mjesta gdje bi se mogla naći u društvenim situacijama. To često dovodi do povlačenja iz okoline i gubitka kvalitete života.

ŠkolaU kojoj mjeri je socijalna fobija povezana s depresijom i tjeskobom?

Socijalna fobija je veliko opterećenje za bolesnika. Često je udružena s drugim psihičkim poremećajima. U postocima, socijalna fobija preklapa se s izbjegavajućim poremećajem ličnosti u više od 50 posto slučajeva, s depresijom u 35 posto slučajeva, s alkoholizmom u 25 posto slučajeva, s PTSP-om u 16 posto slučajeva, s paničnim poremećajem u 11 posto slučajeva, s općim anksioznim poremećajem u 13 posto slučajeva.

Može li neliječena socijalna fobija uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme?

Socijalna fobija je veliko opterećenje za bolesnika. Ako se ne liječi i razvije se, može kronično onemogućiti bolesnika u cijelom njegovom osobnom i profesionalnom životu, te ju je potrebno adekvatno i na vrijeme liječiti.

Koju ulogu imaju roditelji i okolina i kako mogu najbolje pomoći svojim bližnjima?

Psihodinamske teorije bave se traumatičkim iskustvom odbacujućih ili preprotektivnih roditelja u ranom djetinjstvu. Obično su nastale poteškoće u razvoju ličnosti, samopouzdanja i samovrednovanja. Neke od osoba u ranom su djetinstvu patili od nedostatka osjećaja pažnje i ljubavi. Ono što okolina treba i mora osigurati je podrška u liječenju, pozitivan stav i prihvaćanje problema s razumijevanjem.

RazgovorU kojim je slučajevima potrebno liječenje i kako ono izgleda?

Liječenje je potrebno u svim slučajevima kada socijalna fobija utječe na aktivnosti osobe koja od nje pate. Liječenje se provodi farmakoterapijom, različitim metodama psihoterapije i kombinacijom tih metoda.

Od psihoterapijskih metoda najbolje su bihevioralno kognitivne (terapija promjenom ponašanja koja se sastoji u suočavanju pacijenata sa situacijama i osobama kojih se plaše). U kongitivnoj terapiji provodi se edukacija o anksioznosti i trening socijalnih vještina uz tretmane koji su usmjereni na individualizirano izlaganje fobičnim situacijama. Ta se terapija zove desenzitizacija. Pacijent se  izlaže neugodnim situacijama tako da prvo zamišlja situacije kojih se plaši, nauči kontrolirati svoje tjelesne reakcije straha, a potom im se  i stvarno izlaže.

Anksiolitici i sedativi mogu smanjiti stupanj tjeskobe i paničnog straha. No, ne ubrajaju se u prvu liniju tretmana socijalne fobije, jer se uslijed dugotrajnijeg liječenja može razviti problem ovisnosti. Antidepresivi dugoročno djeluju, pogotovo uz psihoterapijske metode.

D. Šorgić

 Prati nas na Viber Public Chatu!