Stiglo je proljeće i sunčano vrijeme koje mami u prirodu, a s njime i vrijeme krpelja koji su se probudili iz zimskog sna te, kao uvijek u proljeće i rano ljeto kada su najbrojniji, prijete planinarima i izletnicima.
Stoga valja podsjetiti da krpelji prenose nekoliko bolesti od kojih su u našim krajevima najčešće meningoencefalitis, lajmska borelioza i erlihioza. Sve tri bolesti su opasne i zahtijevaju liječenje, a za uspješan oporavak ključno je reagirati na vrijeme.
Što učiniti nakon uboda krpelja?
Ne treba paničariti jer većina krpelja nije zaražena i nisu prijetnja zdravlju. Ipak, kako bi se umanjila mogućnost i intenzitet zaraze, treba ga odstraniti što prije, oprezno, pincetom, vodeći pritom računa da ukopana glavica ne ostane.
Ako se tijelo odvoji, potrebno je glavicu izvući steriliziranom iglom, mjesto uboda dobro dezinficirati i, dakako, pratiti možebitne promjene.
Krpelja se ne smije premazivati uljem, alkoholom ili petrolejem jer će u tom slučaju pojačano lučiti uzročnike bolesti.
Krpelj može danima šetati po tijelu prije nego što pronađe povoljno (što mekše) mjesto gdje će probosti kožu.
Slina krpelja sadrži tvar nalik anestetiku tako da ubod prođe posve neopaženo, a prvi znak koji navodi na sumnju da nas je posjetio zaraženi krpelj je crvenilo prstenastog oblika koje se širi u koncentričnim krugovima.
Nakon nekog vremena, a to može biti između 2 i 32 dana, mogu se pojaviti i ostali simptomi kao povišena temperatura, slabost i umor, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima. Stoga je važno uočiti prve simptome i na vrijeme potražiti liječničku pomoć.
Kako se zaštititi?
Prikladna odjeća i obuća prva je linija obrane. Treba odjenuti robu izrađenu od glatkih i skliskih materijala koji onemogućavaju krpelju da se zadrži, a duge nogavice, dugi rukavi, kapa i visoke cipele su imperativ. Odjeća treba biti svijetlih boja kako bi se krpelj lakše uočio, a otkrivene dijelove tijela treba namazati repelentom (sredstvo za odbijanje krpelja) koji se može nabaviti u ljekarni.
Po povratku iz prirode treba temeljito pregledati obuću, a odjeću odmah staviti na pranje ili barem u sušilicu kako bi ih vrući zrak uništio. Odjeću ne smijete čak ni privremeno odložiti u ormar ili na krevet. Potom treba temeljito pregledati tijelo i obavezno se otuširati. Pregled treba ponoviti slijedećeg dana jer, dok je gladan, krpelj je sitan i teško uočljiv. Kada se najede, višestruko poveća volumen, čak do dvjesto puta.
Od krpeljnog meningoencefalitisa može se zaštititi cijepljenjem i to se svakako preporučuje šumarima, planinarima, lovcima i osobama koje puno borave u prirodi. Cijepljenje se provodi tijekom zimskih mjeseci, prije planiranog odlaska u šumu, a radi održanja zaštite potrebno je docjepljivanje svakih tri do pet godina.
Izvor: Ministarstvo zdravlja
