Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj. Stoga je važno na vrijeme prepoznati rizične čimbenike te ih korigirati već od rane mladosti.
Prevencija srčanog udara može biti primarna i sekundarna. Primarnom prevencijom se nastoji spriječiti nastanak infarkta miokarda, a sekundarnom prevencijom se pokušava spriječitu pogoršanje već postojećih bolesti krvnih žila srca.
Prevencija se najučinkovitije provodi uklanjanjem rizičnih čimbenika od kojih su najvažniji:
1. Povišena razina masnoća u krvi – potrebno je imati raznovrsnu prehranu bogatu voćem, povrćem, nemasnim mesom, ribom, vlaknima. Svakako je nužno izbjegavati slatkiše, bijeli kruh i peciva proizvedene u pekarama te gazirana i alkoholna pića. Ako liječnik preporuči potrebno je redovito uzimati lijekove za smanjene masnoća u krvi.
2. Pušenje je jedan od najznačajnijih i najgorih rizičnih faktora. Rizik nastanka srčanog udara povećava se s brojem popušenih cigareta. Oko pušenja nema dvojbe. Potrebno je prestati pušiti!
3. Povišeni krvni tlak – osobe koje boluju od povišenog krvnog tlaka pod povećanim su rizikom za nastanak bolesti srca. Stoga je potrebno dobro regulirati krvni tlak. Ne samo uzimanjem lijekova nego i načinom života što se odnosi na pravilnu, prvenstveno neslanu ishranu, pijenje dovoljno vode, svakodnevnu tjelovježbu i izbjegavanje sjedilačkog načina života te radovanje svakodnevnim malim stvarima umjesto stresa, tuge i zabrinutosti.
4. Šećerna bolest je također jedan od velikih čimbenika rizika. Osobe oboljele od šećerne bolesti moraju biti posebno educirane o pravilnoj ishrani, disciplirano se pridržavati uputa, redovito uzimati terapiju u obliku tableta ili inzulina i održavati vrijednosti šećera unutar referentnih vrijednosti.
5. Debljina – ne može se dovoljno naglasiti koliko je debljina veliki problem današnjice. Za skidanje tjelesne težine postoje samo dva načina: smanjiti unos hrane i povećati tjelesnu aktivnost. Najučinkovitije je kad se oboje provodi istodobno. Debljina je rizični faktor ne samo za bolesti srca, nego i bolesti kostiju i zglobova, razne endokrinološke bolesti te konačno i razne psihičke poremećaje. Stoga debljina nije samo pitanje estetike nego važan zdravstveni poremećaj koji je potrebno zdušno liječiti.
6. Preporučljivo je nastojati izbjegavati stres, tjeskobu i nervozu. Iako se čini da je u vremenu u kojem živimo to nemoguće, ipak nekoliko malih stvari može imati značajan učinak. Šetnja prirodom oko minuta dnevno uz duboko udisanje na nos i izdisanje na usta djeluje blagotovorno na chelokupni psihofizički status. Zamijenite jednu šalicu kave dnevno šalicom biljnog nezaslađenog čaja i učinit ćete puno za svoj organizam. Isključite laptop, kompjuter i mobitel iza devet sati navečer. Izaberite zabavnu slobodnu aktivnost koja vas opušta i veseli. I naučite zaštititi svoje slobodno vrijeme od pregršti beskorisnih informacija i zahtjeva. Budite na raspolaganju sebi a ne drugima.
7. Svakako ne zaboravite na tjelovježbu. Dovoljno je lagano rastezanje oko 30 minuta dnevno, šetnja, vožnja biciklom, uz pravilno disanje i skoncentriranost na pravilno izvođenje vježbe. Nemojte vježbati gledajući omiljenu TV seriju ili razgovarajući na telefon. I vježbanje neka bude mali luksuz koji poklanjate sebi i svome zdravlju.
Foto: Shutterstock
