Zašto je debljina toliki problem? Zato što je odgovorna za infarkte, karcinome, demenciju...

Shutterstock 1507635449

Više od polovine stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu!

Jedan od najvećih problema modernog doba su nepravilne prehrambene navike, koje su često povezane s brzim i dinamičnim načinom života te za posljedicu imaju povećanje stope kroničnih, nezaraznih bolesti, osobito krvožilnih i srčanih, a sve one mogu utjecati na skraćivanje životnog vijeka. Takvih navika nisu pošteđena ni djeca što rezultira pretilosti i porastom prekomjerne tjelesne mase. Upravo na ovu problematiku upozorava i projekt “Živjeti zdravo” koji je usmjeren k poboljšanju zdravlja stanovnika, a koje sve jednostavne i korisne stvari svatko od nas može učiniti za svoje zdravlje i prevenciju debljine, upitali smo dr. med. Doru Bukal iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Iako je zdrava prehrana, pa i općeniti zdraviji stil života sve popularniji, još uvijek nedovoljno pazimo što i kako jedemo. Kako to najjednostavnije možemo promijeniti?

Iako ljudi općenito dosta znaju o načinu poboljšanja prehrambenih navika, važno je to znanje usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu. Možemo krenuti u promjene već danas tako da svaki dan uvedemo neku pozitivnu promjenu i polagano mijenjamo naše prehrambene i životne navike. Neka vaša prehrana bude raznolika. Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica. Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno (porcija je onoliko voća ili povrća koliko stane u vašu šaku). Dajte prednost ribi i nemasnom mesu. Uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja poput maslinovog i bučinog ulja. Ograničite unos slatkiša, zamijenite ih orašastim plodovima i sušenim voćem (dnevna količina orašastih plodova i sušenog voća je količina koja stane u vašu šaku). Ograničite unos masti, zaslađivača i soli.

Bitno je uskladiti prehrambene navike s tjelesnom aktivnošću. Ne pretjerujte u količini hrane, a cjelokupni dnevni unos hrane podijelite u pet manjih obroka (doručak, užina, ručak, užina, večera). Nemojte preskakati obroke i započnite dan doručkom. Međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima.

Zašto se pravilna prehrana čini nekako skupljom i kompliciranijom?

Često se pogrešno poistovjećuju skupe, egzotične namirnice s pravilnom prehranom. Birajte sezonske i lokalne namirnice, sjetite se da su namirnice poput jabuke, oraha, bundeve ili jogurta naša superhrana. Planirajte svoje obroke, tako već pri odlasku u trgovinu ili na tržnicu možete odabrati potrebne namirnice i planirati raznovrsnu i uravnoteženu prehranu za sebe i svoju obitelj. Kao što tjedno planirate posjet liječniku ili plaćanje računa, pokušajte planirati i prehranu, odnosno jelovnik. To zahtijeva nešto više vremena, ali u konačnici donosi mnoge dobrobiti.

Možete li konkretno navesti što podrazumijevamo pod lošim prehrambenim navikama, a što pod dobrim?

Suvremeni način života odražava se i na naše svakodnevne prehrambene navike. Često se vani jedu obroci “na brzinu” koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, a ne sadrže dovoljnu količinu hranjivih tvari. Neke od loših prehrambenih navika svakako su jednolična prehrana, preskakanje obroka, spajanje obroka i pretjerivanje u količini, konzumacija brze hrane koja je često bogata energijom, a siromašna važnim hranjivim tvarima poput vlakana, vitamina i minerala. Dobre prehrambene navike uključuju ravnotežu između unosa hrane i stvarnih potreba organizma, raznoliku prehranu kojom se osiguravaju sve potrebne hranjive tvari i umjerenost u količini.

Skraćuju li nam loše prehrambene navike životni vijek? O kojim tu bolestima najčešće govorimo?

Loše prehrambene navike, kao i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću dovode do razvoja debljine. Debljina je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u visokorazvijenim tako i u niskorazvijenim zemljama te onima u razvoju. Važno je napomenuti da su prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznati kao rizični čimbenici za razvoj pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih sijela tumora, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja.

Prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete iz 2015. godine više od polovine stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, njih 57,4%, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7% stanovnika Hrvatske, dok debljinu ima njih 18,7%.

Prekomjerna tjelesna masa može se povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine. Možete li malo pojasniti ovaj podatak i usporediti ga s nekim drugim zdravstvenim problemima (primjerice, s pušenjem)?

Nešto više od polovine svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati bihevioralnim čimbenicima rizika kao što su loše prehrambene navike, pušenje, konzumacija alkohola i niska razina tjelesne aktivnosti. Četvrtina svih smrti u 2017. godini može se pripisati prehrambenim čimbenicima rizika, što uključuje nisku konzumaciju voća i povrća te prekomjernu konzumaciju soli i šećera.

Drugi bihevioralni rizični čimbenik za zdravlje je pušenje, aktivno i pasivno, te je odgovorno petinu svih smrtnih slučajeva. U izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) navodi se da se prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godina.

U sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa bit će u Hrvatskoj odgovorna za 10% slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 75% slučajeva šećerne bolesti tipa 2, 7% slučajeva demencije i 5% slučajeva karcinoma. Stoga je bitno poduzeti sveobuhvatne i ciljane intervencije kako bi se zaustavio taj rast i stanovništvu osigurala zdravija budućnost.

Kako možemo pobijediti debljinu? I kako izgleda proces zdravog mršavljenja?

Budući da debljina predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, potrebno ju je ozbiljno shvatiti i svojim djelovanjem utjecati na nju. Važno je osvijestiti stanovništvo o dobrobitima pravilne prehrane i redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću. Preporuka za odrasle je da se bave umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnosti barem pola sata dnevno kako bi očuvali svoje tjelesno zdravlje. Do razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine dolazi kada unos kalorijske vrijednosti hrane premašuje količinu potrošenih kalorija. S obzirom na navedeno, potrebno je usvojiti dobre prehrambene navike i svakodnevno se baviti nekim oblikom tjelesne aktivnosti, a sve u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja.

Kako projekt “Živjeti zdravo” pomaže da doista živimo zdravije i što biste čitateljima rekli o ovom projektu?

U Hrvatskoj se provodi nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren k poboljšanju zdravlja stanovnika svih dobnih skupina, koji djelovanjem u lokalnoj zajednici nastoji informirati, educirati i senzibilizirati građane o pozitivnim aspektima zdravih životnih navika. Projekt “Živjeti zdravo” sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

Prioritetna područja djelovanja projekta usmjerena su na pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost, prevenciju debljine te očuvanje i promicanje mentalnog i spolnog zdravlja.

Aktivnostima nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ nastojimo informirati i osvijestiti pojedince o zdravim životnim izborima, ali i mijenjati njihovo svakodnevno okruženje kako bi im ti izbori bili što lakši i dostupniji. Tako, primjerice, razvijamo modele zdravstvenog obrazovanja za naše najmlađe, stvaramo preduvjete za hodanje i provođenje slobodnog vremena u parkovima, nastojimo olakšati odabir nutritivno povoljnijih namirnica i brinemo se o zdravom okruženju na radnom mjestu.

Razgovarala: Maja Posavec

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell, Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!