Bolesti desni mogu izazvati čak i infarkt!

doc.dr.sc. Ana Badovinac, spec. parodontologije, doc.dr.sc. Tomislav Lauc, specijalist ortodoncije, Diana Gluhak Spajić, mag. nutricionizma

Danas su dostupne moderne tehnologije uz pomoć kojih svatko od nas može imati lijepe zube, ali stomatolozi upozoravaju kako niti jedna terapija nema smisla ako pacijent kod kuće ne održava oralnu higijenu.

Prema podacima Europske federacije za parodontologiju oko 10 posto cjelokupnih medicinskih troškova odlazi na liječenje usne šupljine, a 8-10 posto ljudi iznad 35. godina žali se na neki od simptoma vezanih za zubno meso. Cilj Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne asocijacije istraživanja u stomatologiji i Svjetske stomatološke federacije do 2020. godine smanjiti gubitak zubi, povećati broj starijih osoba s prirodnim i funkcionalnim zubalom.

“Tehnologije, znanja i znanost su se spojili u jednu cjelinu tako da je dentalna medicina jako napredovala, a i edukacija o prevenciji je daleko bolja nego što je bila prija, pogotovo u svijetu. Tu ortodoncija ima dobar preventivni učinak jer učimo pacijente kako se pravilno i koliko često moraju prati zubi i kako se održava higijena kompletne oralne šupljine. “, naglasio je doc.dr.sc. Tomislav Lauc, specijalist ortodoncije te dodao kako cilj ortodoncije nije isključivo estetika, jer su pravilno postavljeni zubi važni i za zdravlje čitavog sustava za žvakanje, čeljusnog zgloba i mišića te zubnog tkiva. Danas su pacijentima na raspolaganju klasični, fiksni i prozirni aparatići za zube koji su skoro nevidljivi i vrlo elegantni.

Stomatologija je jako napredovala, ali naš posao nema nikakvog smisla ako pacijenti ne održavaju dobru oralnu higijenu”, naglasio je doc. Lauc te savjetovao da je vrijeme za prvu posjetu ortodontu već kada dijete napuni 7 godina kako bi se na vrijeme mogle ispraviti brojne nepravilnosti, djelovati preventivno i te zaustaviti početak nastanka pojedinih anomalija.”

Gingivitis i parodontitis 

U našoj usnoj šupljini nalazi se preko 700 različitih vrsta bakterija, no problem nastaje kada se zbog loše oralne higijene poveća broj bakterija te promijeni njihov sastav. To dovodi do upalnog i imunološkog odgovora domaćina i na kraju bolesti. 

Gingivitis i parodontitis dvije su kronične upalne bolesti i svrstavaju se među najraširenije bolesti današnjice. Gingivitis je upala zubnog mesa koja se uspješno liječi i ne ostavlja posljedice, no parodontitis je ozbiljnije stanje kod kojeg se nastoji zaustaviti bolest, smanjiti posljedice bolesti i održati stabilno stanje parodonta. Parodontni džepovi koji se stvaraju tijekom parodontitisa liječe se u nekoliko posjeta parodontologu, a u težim slučajevima potrebni su parodontni kirurški zahvati. 

“Parodontitis je povezan s općim zdravljem osobe, istraživanja potvrđuju kako pacijenti koji boluju od parodontitisa imaju veći rizik od nastanka ateroskleroze i infarkta miokarda. Osoba oboljela od dijabetesa imat će teži oblik parodontitisa jer on otežava glikemičku kontrolu, a jednako tako će se i teže održati rezultati parodontnog liječenja. Trudnicama također prijete komplikacije poput prijevremenog poroda, niske porođajne težine i preeklampsije.”, istaknula je doc.dr.sc. Ana Badovinac, spec. parodontologije. Te napominje kako je glavni simptom parodontnih bolesti učestalo krvarenje zubnog mesa, no ono će izostati kod pušača zbog lošije mikrocirkulacije u usnoj šupljini, stoga je za sprečavanje ove bolesti, a i ostalih bolesti oralne šupljine važno prestati pušiti.”

Važnost oralne higijene

“Oralna higijena je najvažniji faktor zdravlja usne šupljine, a često se kod pacijenta koji nose aparatiće ona teže održava. Naš je cilj pacijenta dobro informirati, uputiti u pravilne tehnike četkanja”, istaknuo je doc. Lauc. Doc. Badovinac navodi kako su eklektične četkice odličan izbor jer pokazuju izvrsne rezultate, pogotovo kod osoba s aparatićima zbog otežane kontrole plaka. Električne četkice bolje čiste međuzubne prostore, te značajno smanjuju razinu plaka na zubnim površinama.

"Sonične električne četkice pružaju oko 62 tisuće pokreta u minutu, te je potrebno svega 2 minute za odličan učinak, no većina pacijenta ne zna kako se one pravilno koriste stoga je važno da stomatolog pacijenta i o tome educira."

Prehrana utječe na zdravlje usne šupljine

Svi znamo da probava počinje u ustima, pa će hrana koju jedemo svakako utjecati na zdravlje usne šupljine tj. na ravnotežu dobrih i loših bakterija.

“Hrana koju treba izbjegavati su slastice, slatkiši točnije hrana koja sadrži jednostavne šećere i bezalkoholna gazirana pića jer pojedine bakterije upravo vole žvakati jednostavne šećere tako da opisana hrana nije najbolji saveznik zdravlja zubi i usne šupljine. Nije zahvalno istaknuti posebno neku namirnicu za koju možemo reći da utječe na zdravlje usne šupljine međutim ipak bi spomenula češnjak zbog antibakterijskih i protuupalnih svojstava te zeleni čaj čiji polifenoli su se u istraživanjima pokazali kao borci protiv nastajanja zubnog plaka.

Provedeno je čak jedno istraživanje gdje stoji kako osoba koja povremeno konzumira jedno do dva bezalkoholna gazirana pića na dan ima 31 posto veći rizik od nastanka karijesa dok je druga studija na 20 000 odraslih osoba pokazala da čak povremena konzumacija bezalkoholnih gaziranih pića može dovesti da kroz život izgubimo od 1 do 5 zubiju”, naglašava Diana Gluhak Spajić, mag. nutricionizma te savjetuje kako ne smijemo zaboraviti na žvakanje koje utječe na razvoj čeljusti i cjelokupnog žvačnog sustava, te dodatno naglašava

“Kupujte namirnice koje se žvaču, ne gutajte poluprožvakane zalogaje zajedno sa zrakom jer tako dolazi i do neugodnog zadaha, ali i “plodnog” tla za razvoj bakterija koje ne rade u našu korist. Često zaboravimo da međuobroci iako su dobra stvar za uravnoteženu i raznovrsnu prehranu znaju stvarati probleme poput nastanka plaka ili zubnog karijesa ako nakon tih međuobroka ne održavamo higijenu zuba."

Stručnjaci su zaključili kako je za pravilnu oralnu higijenu najvažnija edukacija koja bi trebala započeti već u vrtićkoj dobi i za djecu i za roditelje od kojih oni, u konačnici, uče sve o zdravim navikama.

Ana Abrahamsberg/Večernji list

Foto: Danijel Berković/Pixsell

 Prati nas na Viber Public Chatu!