Često je mišljenje da su krivi zubi nasljedni i da ih nasljeđujemo od roditelja. To je samo polovično istina.
U nastanku ortodontskih problema, kao i kod mnogih kompleksnih svojstava i bolesti, sudjeluje više čimbenika. Jedan od njih svakako je genetika. Međutim, utjecaj okoliša nikako nije zanemariv.
Kako ćemo izgledati (naš fenotip) ovisit će o našim genima (naš genotip) tj. o onome što smo naslijedili od roditelja, ali i o drugim utjecajima koje zovemo jednim imenom vanjski faktori. Proces rasta i razvoja cijelog organizma, pa i čeljusti traje duže vrijeme i izložen je mnogobrojnim utjecajima izvana ali i vlastitoj funkciji i navikama. Tako se mijenja izgled organizma.
Novi trendovi u stomatologiji zbog pandemije: Jeste li dobar kandidat za virtualne preglede?
Blizanci
Primjer utjecaja vanjskih faktora su jednojajčani blizanci koji usprkos identičnom genotipu ipak izgledaju različito. Njihova velika sličnost međutim, ne proizlazi samo iz njihovog identičnog genotipa, već u većini slučajeva i iz vrlo sličnog načina i uvjeta života tijekom djetinjstva i ranog odrastanja.
Hoće li nam uskoro moći “izrasti” novi zubi? Znanstvenici na pragu velikog otkrića
Što sve naslijeđujemo?
Nasljednost se za većinu svojstava ljudskog lica kreće između 40% i 60%, što pokazuje da su i i krivi zubi samo polovično nasljeđeni. Ipak, postoje obilježja koja imaju nešto višu nasljednost od drugih. To su, primjerice, broj zuba odnosno izostanak pojedinih zuba te njihova veličina. Smanjen broj trajnih zuba povezuje se s utjecajem oko 80 gena.
Nasljeđujemo i međusobne odnose čeljusti, a u nekim slučajevima i njihovu veličinu. Genetski je naizraženiji utjecaj na donju čeljust. Bilo da je ona mala i straga, ili da je velika i naprijed.
Zašto više ne žvačemo?
Zbog meke hrane koju jedemo i gotovo ne žvačemo, posebno u djetinjstvu smanjuje se veličina čeljusti. Nema dakle potrebe za jednakim brojem zuba kao što je imao naš daleki predak kada danas gotovo uopće ne žvačemo.
Današnji roditelji su toliko revni da samo što ne sažvaču djeci hranu pa makar djeca bila toliko velika da već idu i u školu. Zbog toga čeljusti postaju sve manje i u njima više nema mjesta za sve zube. Najbolji primjer za to su treći kutnjaci (umnjaci ili zubi mudrosti) koji se danas u velikom broju slučajeva moraju vaditi.
Zašto trend brižnog roditeljstva šteti djeci, koji su urođeni nedostaci zuba i kakvu ulogu ima veličina zuba, pročitajte ovdje.
Foto: Shutterstock
