Astma je opasnija za žene

astma1

Astma je bolest svih dobnih skupina. Većini se žena astma dijagnosticira između 45. i 55. godine života, a iznimno malen broj njih je svjestan da se nalazi u rizičnoj skupini.

Prema jednom američkom istraživanju, 75 posto hospitalizacija odraslih zbog astmatičnog napada otpada na žene. Druga su istraživanja pokazala da se od 1982. godine broj teških napada kod žena udvostručio. Trenutno osam milijuna žena pati od ove bolesti, a čak 62 posto smrtnih slučajeva uslijed astmatičnog napada su žene.

Još nije sasvim sigurno zašto su ženske osobe tako osjetljive, stoga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se otkrio uzrok. No, prema studiji Allegheny University iz Philadelphije žene imaju najgore napadaje astme tri dana prije i četiri dana poslije menstruacije.

Teški astmatični napadaji tijekom menstruacije povezani su s razinom estrogena u tijelu. Pred menstruaciju razina ovog hormona naglo padne. Nakon što ponovno naraste, rizik od napada sve je manji. Ako ženskoj osobi poraste razina estrogen, pa onda naglo padne, njen će dišni sustav postati jako osjetljiv, a to je jedan od glavnih preduvjeta za astmatični napadaj.

Odmah posjetite liječnika:

  • Ako se simptomi pogoršavaju, čak i nakon uzimanja dodatnih lijekova.
  • Ako teško dišete, ili se kapacitet pluća smanjio i do 50 posto.
  • Ako teško hodate ili govorite.
  • Ako vam usnice i nokti poprime ljubičasto sivu boju.

astmaKako uspješno kontrolirati astmu?

1. Dijagnosticirana astma
Imate li neke od ovih simptoma: kašljanje, osjećaj kao da imate utege na prsima, gubitak daha tijekom dana, ili barem dva puta godišnje? Budite li se tijekom noći zbog kašlja ili "teških prsa"? Imate li osjećaj da će simptomi nestati ako sjednete, makar jednom godišnje? Ako je odgovor na barem jedno od ovih pitanje DA, odmah posjetite liječnika.

2. Pratite razvoj svoje bolesti
Učestalost i jačina simptoma odredit će kojoj kategoriji astme pripadate, a to će na kraju odrediti tretman liječenja.

3. Lijekove uzimajte onako kako su propisani
Ako vam je liječnik odredio svakodnevnu terapiju, držite je se. Vrlo je važno da kortikosteroide unosite svaki dan, ako su vam tako propisani. Čak i ako vam bude bolje i nemate uobičajene simptome. Inhalacijom kortikosteroida simptomi slabe, a napadi postaju rjeđi.  

Bronhodilator inhalirajte kada i ako vam zatreba. Kada osjetite da napad dolazi, uzmite bronhodilator i ne paničarite. Znate što trebate učiniti, stoga se saberite i učinite to mirno.

4. Ne podcjenjujte ozbiljnost napadaja
Bronhodilator inhalator je najbolje uzeti ranije, a ne kada je već prekasno. Objasnite svojim bližnjima kako vam mogu pomoći ukoliko se napad ponovno javi.  

5. Pratite učestalost simptoma astme
Ako bronhodilator koristite prečesto ili imate osjećaj da vam ne pomaže, obratite se liječniku. Liječnik će najvjerojatnije privremeno dodati neki drugi lijek, povećati dozu kortikosteroida ili prepisati oralni kortizon tijekom 7 do 10 dana kako bi vratio astmu pod kontrolu. Kako biste si pomogli, vodite dnevnik učestalosti napadaja.

doktor preslusava pacijenticu6. Ako imate umjerenu ili tešku astmu, koristite spirometar
Spirometrom pratite rad pluća. Ako ga koristite, moći ćete na vrijeme i pravilno reagirati.

 7. Imate napadaje tijekom vježbanja
Bronhodilator koristite prije vježbanja, te se polagano upustite u program. Tijekom toplih dana vježbajte vani, a tijekom hladnih unutra. Ako vježbate vani tijekom hladnih dana, nosite povez ili rubac preko usta i nosa. Tako ćete udisati nešto topliji zrak. Premda vježbanje može potaknuti napadaj, ono također čini pluća snažnijim, što će na kraju smanjiti simptome astme.

8. Izbjegavajte faktore koji potiču astmu
Vodite dnevnik simptoma. Zapisujte što jedete, vrijeme, kada ste uzeli lijek, kada ste vježbali te moguće alergene.

Obavite kožne i krvne pretrage. Česti alergeni su kućna prašina, cvjetni prah, životinjska prhut, žohari, dim cigarete, parfemi te čak i hladan zrak.

9. Osnažite tijelo
Potaknite imunološki sistem zdravom prehranom, spavanjem, dovoljnim unosom tekućine te redovitom vježbom.

10. Pripazite!
Stres je poznat kao "okidač" astme. Ako ste pod stresom, okušajte se u vizualizaciji, jogi ili meditaciji. Skloni ste žgaravici? Ne konzumirajte jelo i piće tri sata prije spavanja, a u krevetu glavu držite na povišenom. Ako je žgaravica učestala, posjetite liječnika.

Provjerite da vam možda aspirin ne potiče napadaje astme. Ovo se može dogoditi kod osjetljivijih ljudi. Obavezno provjerite kako lijek djeluje na astmu, prije nego ga počnete koristiti.

Maja Popović

 Prati nas na Viber Public Chatu!