Dojenje za 28 posto smanjuje rizik od raka dojke te za 38 posto od raka jajnika

dojenje

Broj djece rođene carskim rezom u Hrvatskoj u stalnom je porastu.

Prema posljednjim podacima godišnje je to čak 24,85% novorođenčadi, no to nije popraćeno nabavom opreme prilagođene potrebama operiranih majki, što se, između ostalog, može negativno odraziti na uspješnost dojenja. Unatoč tome, danas je Hrvatska među pet najuspješnijih zemalja po dojenju (uz Novi Zeland, Litvu, Švedsku i Norvešku), a prestižnu titulu "Rodilišta prijatelji djece“ trenutačno nose sva hrvatska rodilišta.

Ginekolog otkriva kako prepoznati prve znakove trudnoće

Do 1993. godine, kada je UNICEF započeo s projektom "Rodilišta prijatelji djece“, odvajanje djece i majki odmah po rođenju bio je uobičajeni postupak u hrvatskim rodilištima, a stope dojenja bile su među nižima u svijetu. Danas je 78,9% djece u Hrvatskoj, od rođenja do drugog mjeseca života, isključivo dojeno, na što su u UNICEF-u posebno ponosni.

Dokazano je, naime, da dojenje ima niz dobrobiti, kako za dijete tako i za samu majku. Pored nutritivnih prednosti, dojenje pospješuje razvojne procese kao što su neurološki, kognitivni, društveni i emocionalni razvoj, a utječe i na djetetovo zdravlje u odrasloj dobi. Pretilost je također povezana s dojenjem. Među pretilom je djecom od 12 do 24 djece koja nisu bila dojena. Također, majkama koje doje maternica se nakon poroda brže vraća u prvotni položaj, one manje krvare i manje su podložne anemiji te imaju za 28 posto manju šansu za obolijevanje od karcinoma dojke te za čak 38 posto od raka jajnika.

Do koje dobi dojiti dijete?

Prof. dr. Josip Grgurić, koordinator UNICEF-ovog programa ''Rodilišta prijatelji djece'' i predsjednik Povjerenstva za promicanje dojenja Ministarstva zdravstva, upozorava kako je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a da se sva djeca prvih šest mjeseci isključivo doje majčinim mlijekom, a da se nakon tog razdoblja nastavi s dojenjem uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama, najmanje do navršenih godinu odnosno dvije godine života djeteta, pa i duže ako to odgovara majci i djetetu. No, u Hrvatskoj, u stručnim krugovima, još uvijek postoji otpor toj ideji.

Podaci pokazuju da se gotovo svako drugo dijete nadohranjuje već nakon četiri mjeseca starosti i to na preporuku pedijatara, kaže prof. dr. Grgurić.

Dodaje kako uvođenje dohrane drugim vrstama hrane nakon četvrtog mjeseca života nema utvrđenih energetsko-nutritivnih prednosti u odnosu na uvođenje dohrane s navršenih šest mjeseci. Dapače, ranijim uvođenjem supstituta za mlijeko dojenčetu se uskraćuju imunološki i drugi protektivni učinci dojenja.

Zastoj mlijeka - kako ga prepoznati, liječiti i prevenirati?

Zaštita, promicanje i podržavanje dojenja javnozdravstveni je prioritet Hrvatske i dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. godine, čiji je cilj povećati udio isključivo dojene djece do navršenih šest mjeseci života, nastaviti provođenje promicanja dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege, u rodilištima i dječjim bolničkim odjelima, kao i poticati djelovanje i rad zajednice na zaštiti i promicanju dojenja.

Kako bi ispunilo uvjete za dobivanje titule "prijatelj djece“ rodilište mora dokazati da je uspješno primijenilo "10 koraka za uspješno dojenje”, a što obuhvaća niz mjera za poticanje dojenja odmah nakon poroda te podršku majkama i nakon izlaska iz rodilišta. Taj status nije trajan, jer se rodilišta ponovno ocjenjuju svake tri godine. Do sada je reviziju prošlo 15 rodilišta (od njih 31). Niti jednom rodilištu nije oduzeta titula.

Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, istaknula je kako je dojenje još važnije za prijevremeno rođenu djecu.

Prijevremeno rođena djeca koja se hrane majčinim mlijekom imaju mnogo manji rizik dobivanja ozbiljnih infekcija i dugotrajne komplikacije te borave kraće u bolnici, rekla je Castillo.

Sljedeći je korak unaprijediti postojeću praksu u rodilištima kako bi ona postala naklonjenija majkama. Kako bi se to postiglo u pripremi je projekt "Rodilišta prijatelji majki i djece“. Projekt je 2017. već testiran u četiri rodilišta: u riječkom rodilištu, u Kliničkoj bolnici "Sv. Duh“, u Kliničkoj bolnici Merkur te u Zaboku. Naglasak je ovoga puta stavljen na pripremu majke za porod pa se očekuje da će primjena ovog projekta predstavljati novi iskorak u humanizaciji rodilišta.

Napravljen i poseban priručnik na tu temu, a njegovo se predstavljanje očekuje ove jeseni na Perinatalnim danima Ante Dražančić, gdje će biti analizirane i mogućnosti za uvođenje samog projekta. U pripremi je i okrugli stol na temu "Dojenje je pravo majke i djeteta“.

Mliječna staza

U nedjelju, 8. rujna, u Zagrebu će se održati Treća UNICEF-ova humanitarna utrka Mliječna staza čiji je cilj prikupiti donacije kojima će biti kupljena oprema za podizanje standarda u 31 hrvatskom rodilištu. Sav prihod bit će usmjeren na kupnju opreme za olakšavanje poroda (stolčić, bežični CTG, TENS uređaj za ublažavanje bolova...), kupnju ginekoloških stolova koji se mogu prilagoditi i majkama s invaliditetom te krevetića za bebe koji su prilagođeni majkama koje su rodile carskim rezom.

Naime, riječ je o specijaliziranim krevetima na čiji se okvir učvršćuje poseban dječji krevetić (omeđen je samo s tri strane), čime majka i dijete leže na istoj razini pa se majke koje su rodile carskim rezom ne moraju saginjati niti ustajati da bi ostvarile kontakt s djetetom. Trenutačno niti jedno rodilište u Hrvatskoj nema takve krevete. Dio novca prikupljen na Mliječnoj stazi bit će utrošen i za edukaciju medicinskog osoblja i patronažnih sestara o važnosti i načinima dojenja te o važnosti pružanja podrške roditeljima.

Treba li dojiti dijete starije od 3 godine? Razbijamo najčešće mitove o dojenju

Napisala: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!