Brojne žene trpile su razne neugode i probleme tijekom poroda radi loše prakse u našim rodilištima. Stavljene u poziciju objekta, neke su nažalost odlučne u namjeri da nikad više ne ponove to iskustvo.
Poznavanje vlastitih prava prije poroda imperativ je za svaku odgovornu trudnicu. Uspješna komunikacija s bolničkim osobljem u cilju ostvarivanja vlastitih prava osigurat će vam lakši porod, a ukoliko ste proživjele negativno iskustvo poroda koje vas je obeshrabrilo da pokušate opet, obratite se psihoterapeutu ili pridružite grupi za podršku kako bi se riješili negativnog tereta koji je porod na vama ostavio.
Nesrazmjer prava i prakse
Nažalost, trudnice nisu svjesne svojih temeljnih ljudskih prava i prava u porodu, neka od njih su: pravo na informirani pristanak, pravo na dostojanstvo, pravo na neizloženost nasilju, pravo na nediskriminaciju, pravo na blagodati znanstvenog napretka, pravo na zaštitu zdravlja i zdravstvenu zaštitu… – upozorava Anita Budak, potpredsjednica Hrvatske udruge doula.
Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna Federacija Ginekologa i Opstetričara odredile su smjernice o ljudskim pravima u porodu kojih bi se trebalo pridržavati:
- osigurana privatnost
- pratnja osobe po vlastitom izboru
- dobivanje svih informacija koje zatraže od medicinskog osoblja
- mogućnost informiranog pristanka
- sloboda kretanja tijekom prvog i drugog porođajnog doba
- položaj za porod koji žena slobodno izabere
- eliminacija izvođenja epiziotomije
- kontakt koža na kožu između majke i njezina djeteta tijekom prvog sata nakon rođenja
Iako u nekim slučajevima postoje iznimke uvjetovane osobnim ili zdravstvenim čimbenicima, ovo su pravila kojih bi se trebalo pridržavati pri porodu kako bi on prošao bez zabrinutosti i psihičkih trauma no koja u praksi često izostaju.
U hrvatskim je rodilištima vidljiv pomak u eliminaciji rutinske epiziotomije, čiji postotak izvođenja se polako smanjuje, a u većini rodilišta je implementiran kontakt koža na kožu. No još uvijek je teško ostvarivo rađanje u položaju koji majka želi te slobodno kretanje trudnice tijekom poroda, a koje ima učinkovito djelovanje kao sredstvo za ublažavanje boli, dok privatnost u većini rodilišta ostaje nepostojeća.
Zabrinjava učestalost primjene Kristellerovog manevra, odnosno nalijeganja na fundus, koji je opasan za trudnicu i bebu a nema nikakve znanstvene podloge za primjenu. Taj zahvat se nigdje ne dokumentira pa tako ne možemo biti sigurni u kojem postotku se primjenjuje, ali svjedočanstva majki govore da se upotrebljava često. – žali se Anita Budak, potpredsjednica Hrvatske udruge doula.
Majke nakon poroda ponekad nailaze na okolinu koja nema razumijevanja za njihove porođajne poteškoće pa teško komuniciraju svoje negativne osjećaje radi opće uvriježenog stava kako bi trebale biti sretne jer je ishod poroda bio pozitivan – živo i zdravo dijete. Majke ostaju usamljene u svojim negativnim osjećajima prema porodu što utječe na kvalitetu života cijele obitelji.
Iskustvo traumatičnog poroda utječe na sve sfere života
Negativne posljedice poroda u kojem se nije uvažila žena i gdje su se kršla njena prava mogu se odraziti i na druge sfere funkcioniranja, a ne samo na njenu želju da to iskustvo rađanja više nikad ne ponovi.
Najčešće negativne poslijedice traumatičnog iskustva u porodu su različite postporođajne depresije, ali i nemogućnost da se povežemo na emocionalnoj razini sa djetetom. Nisko samopouzdanje majke zbog osjećaja neadekvatnosti u porodu utječe na partnera, bebu, okolinu. – objašnjava Anita Budak, potpredsjednica Hrvatske udruge doula.
Ženama koje se teško nose s traumatičnim iskustvom poroda i ne nailaze na razumijevanje u svojoj okolini ili od svojih bližnjih preporuča se pronaći sigurno okruženje, u obliku psihoterapije ili grupe potpore, u kojem će moći bez osuđivanja podijeliti svoja iskustva i osjećanja te zauzvrat dobiti stručnu ili prijateljsku pomoć.
Odnos s liječnicima i osobljem
Informiranje o mogućnostima i pravima pri porodu često dovodi do podataka i priča koje zvuče zabrinjavajuće i obeshrabrujuće. U teoriji bi trebali moći ostvariti sva prava koja imate pri porodu no u praksi se morate pobrinuti kako ih iskomunicirati s bolničkim osobljem kako bi dobili što kvalitetniju njegu u toj delikatnoj situaciji.
Za ostvariti svoja prava u porodu uvijek predlažemo da se napravi plan poroda i onda da ga se ponese sa sobom kad trudnica idu na pregled u bolnicu i tamo prođe sa liječnikom kroz sve točke plana poroda. Za porodu se je važno pripremiti s pitanjima kao na primjer: Da li je moje dijete u opasnosti? I da li možemo probati promjeniti položaj prije vaše intervencije? – savjetuje Anita Budak, potpredsjednica Hrvatske udruge doula.
Za bolje razumijevanje kako komunicirati preporuča pohađanje besplatnih radionica u sklopu građanske akcije „Ljudska prava u porodu“ u organizaciji Hrvatske udruge doula, a pod pokroviteljstvom Zaklade Zamah i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Na radionicama se objašnjavaju intervencije koje se odvijaju pri porodu te se uči kako postaviti pitanja kako bi svi uključeni u brigu o trudnicama, a i one same, budu zadovoljni. Kao dio akcije organizirane su i grupe potpore pod vodstvom psihoterapeutkinje za traumatizirane majke te na Youtube kanalu Hrvatske udruge doula objavljeni videi s korisnim informacijama o trudnoći.
Pročitajte što učiniti kada trudnoća i porod ne proteknu bez teškoća.
Foto: Shutterstock
J. P.
