Pubertet, ali i menopauza započinju sve ranije! Gdje tražiti krivca i kako se zaštititi?

Zene

Oko 120-ero djece, među kojima prevladavaju djevojčice, u Hrvatskoj se liječi od preuranjena puberteta, a sve je veći i broj žena koje se - čak i dva desetljeća ranije od uobičajenog i očekivanog - suočavaju sa simptomima perimenopauze. Zašto se to događa?

Dok je nekoć bilo uobičajeno da djeca ulaze u pubertet sa 13 ili 14 godina, danas se psihičke i fizičke promjene događaju sve ranije, i to osobito kada su djevojčice u pitanju. Naime, novija istraživanja pokazuju da 20 posto djevojčica u pubertet ulazi već s osam godina!

Smanjenje i podizanje dojki liposukcijom i laserskom lipolizom

Krivca treba tražiti u životnom stilu

Prema neslužbenim informacijama, u Hrvatskoj se od preuranjena puberteta trenutačno liječi čak 120-ero djece. Najveći je broj djevojčica kojima se odgovarajućom terapijom nastoji usporiti rast grudi te zaustaviti mjesečnica. I menopauza, vrijeme kada završava plodno razdoblje te se javljaju brojne druge pojave i promjene koje se povezuju sa starenjem, kod žena također nastupa sve ranije - kod nekih već u ranim tridesetima. To, slažu se stručnjaci, nije slučajno, a svoju podlogu nedvojbeno ima u životnom stilu (a osobito prehrani) modernog čovjeka.

Znanstvene studije pokazale su da u cijelom svijetu pubertet, ali i menopauza, započinju značajno ranije. Iako se o pravom razlogu spekulira, pretpostavlja se da je riječ o interakciji genetike, okoliša te endokrinih žlijezdi. Činjenica je da, zahvaljujući industrijalizaciji, dolazi do polaganog, ali značajnog porasta broja kemikalija koje dokazano pokazuju svoj efekt na ljudski endokrini sustav, pojašnjava dr. Sanja Toljan, ravnateljica Poliklinike Orlando i autorica knjiga 'Čudesna moć hormona', 'Žene u hormonskoj ravnoteži' i 'Muškarci u hormonskoj ravnoteži'.

Kemikalije koje imaju negativan efekt na endokrini sustav zovu se endokrini ometači. Efekt, pojašnjava dr. Toljan, ostvaruju različito, primjerice da se vežu na određeni receptor na stanici, izravno djeluju na stanice ili pak imaju toksičan efekt na organe...

PMS – liječnica savjetuje kako ga držati pod kontrolom i koje dodatke uzimati

"Potencijalna uloga endokrinih ometača kod preranog puberteta uočena je još u ranim 90-im godinama 20. stoljeća, a kasnije je ustanovljena mnogim studijama i radovima na životinjama, ali i ljudima. Stoga su neke od tih kemikalija danas i zabranjene ili se upozorava na njihovo štetno djelovanje. Među hormonskim ometačima u pubertetu najznačajniji su fitoestrogeni, proizvodi za zaštitu bilja koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj poljoprivredi (pesticidi), bisfenol A (BPA, koji je dio plastičnih posuda i svih ambalaža industrijski proizvedene hrane), ftalati (industrijski spojevi koji plastiku čine fleksibilnijom, a u otopinama djeluju kao učvršćivači i stabilizatori pa su i učestali sastojci kozmetike koju svakodnevno koristimo), parabeni kao dio kozmetičkih proizvoda... Svi su vrlo prisutni u zemlji, zraku i vodi", upozorava dr. Toljan.

Nije prirodno biti okružen s toliko kemikalija

Stručnjaci smatraju da kemikalije iz okoliša pojačavaju aktivnost hormona estrogena, u čemu se i krije glavni problem. Za dječake su osobito štetni ftalati koji su povezani s nenormalnim hormonalnim razvojem dječaka, te BPA koji se povezuje s muškom impotencijom. Plastika je kriva i za sve veću učestalost policističnih jajnika kod žena, a povezuju je i s dijabetesom te srčanim bolestima.

Kada je riječ o preuranjenoj menopauzi, znanstvene studije također pokazuju slične zabrinjavajuće rezultate.

"Velika multicentrična studija iz 2015. pokazala je da endokrini ometači mogu uništiti jajnike na nekoliko načina, te time dovesti do preuranjene menopauze. Najviše se spominju PCB (poliklorirani bifenili), fenoli, organofosfati, surfaktanti, policiklički aromatski hidrokarboni… Nazivi svih tih kemikalija malo nam govore, no mnoge od njih svakodnevno upotrebljavamo, najviše putem hrane, kozmetike te sredstava za čišćenje", upozorava dr. Toljan te napominje kako ljudskom tijelu, a osobito žlijezdama, nije prirodno biti okružen tolikom količinom kemikalija, na koje je posebno osjetljiva štitnjača.

Najbolje se možemo zaštititi ako svoju okolinu, djecu i sebe tretiramo prirodnim pripravcima te jedemo prirodno uzgojenu hranu, bez kemijskog tretiranja, kao meso životinja uzgojeno na pašnjacima. Sve ostalo je opasna alternativa, kategorična je dr. Toljan.

Koja hrana koju svakodnevno jedemo najviše 'ometa' naše hormone? Ponajprije su to trans-masne kiseline, odnosno svi proizvodi koji u svom sastavu imaju hidrogenizirane biljne trans-masti. Kekse, grickalice, gotove i polugotove proizvode moramo zaobilaziti u širokom luku. Često možemo čuti i optužbe na račun kavezno uzgojene peradi koja je navodno 'spremište' za antibiotike. Kada iz prehrane uklone i mliječne proizvode, kod mnogih se žena s hormonskim smetnjama događaju pozitivni zdravstveni pomaci.

Koliko je vagina duboka? Zašto mijenja boju? I još nekoliko stvari koje o njoj trebate znati

Otvoren razgovor može samo pomoći

U knjizi 'Mi: manifest za žene cijelog svijeta' o svojoj je menopauzi prije dvije godine progovorila i glumica Gillian Anderson. Otkrila je niz pojedinosti iz svoga života, između ostalog, kako se s depresijom bori još od tinejdžerskih dana, koju je potom preuranjen ulazak u menopauzu još dodatno pogoršao. Kako se u njezinom tijelu počela događati bura hormona, tako su anksioznost, nagle promjene raspoloženja i bezvoljnost postali sve češći.

To je bilo razdoblje kada sam se osjećala da mi se cijeli život raspada. Pitala sam se što se sa mnom događa i nisam pronalazila odgovore. Prijatelji su mi sugerirali da je možda riječ o hormonima. Znala sam se ujutro probuditi i odmah početi urlati na djecu. Sve mi se činilo besmislenim, ispričala je poznata glumica u intervjuu.

Uz to, prisjetila se kako je posjetila nekoliko liječnika te pritom dobivala sasvim oprečna mišljenja.

"Bila sam naviknuta na red, mir i ravnotežu, a odjednom sam se osjećala kao da netko drugi upravlja mojim mozgom te da se ni s čim ne mogu nositi", priznala je iskreno zvijezda serije 'Dosje X'.

Anderson naglašava da su nedostatak jasnih informacija i sram najveći problemi oko menopauze, ali i općenito mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti. Ljudi se o toj temi boje otvoreno razgovarati, ali istina je da mnoge žene prolaze kroz te psihičke bure i oluje. Svima bi im bilo uvelike lakše kada bi bez srama mogle razgovarati o tome što ih muči, jer - smatra Anderson - riječ je o zdravstvenom problemu koji se, za razliku od brojnih smrtonosnih bolesti, može izliječiti odgovarajućom terapijom te tako značajno poboljšati kvalitetu vlastitog života, ali i života najbližih koji također pate.

Ureaplasma urealyticum - spolno prenosiva parazitska bakterija

Danijela Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!