Sve što morate znati o gastroenterološkim tegobama u trudnoći

trudnica, trudnoća

Dispepsija, gastroezofagealna refluksna bolest, mučnina i povraćanje, česte su tegobe rane trudnoće.

Neke od tih tegoba mogu perzistirati i tijekom cijele trudnoće, ili se pogoršati u posljednjem tromjesečju. Tijekom trudnoće mogu se javiti i tegobe u donjem dijelu probavnog sustava, poglavito konstipacija, meteorizam, flatulencija i hemoroidi. Bolesti jetre znatno su rjeđe kod trudnica, međutim, specifične bolesti jetre poput intrahepatičke kolestaze i akutne masne jetre javljaju se u relativno niskoj prevalenciji.

Mučnina koja je ponekad popraćena povraćanjem, neugodna je popratna pojava rane trudnoće. Šezdeset do osamdeset posto trudnica iskusi tu tegobu tijekom trudnoće, a kod polovice se javlja i povraćanje.

Iako se često naziva „jutarnjom mučninom” može se javiti bilo kada tijekom dana ili noći. Obično se javlja u prvim tjednima trudnoće, od 4. do 16. tjedna, a obično nestaje između 12. i 17. tjedna trudnoće. Iako su te tegobe često neugodne, u pravilu su bezopasne i za majku i za dijete. Štoviše, neke su studije pokazale da je stopa pobačaja niža kod trudnica koje su iskusile mučnine u ranoj trudnoći. Ipak, ako su mučnina i povraćanje dugotrajni i teški, može biti potrebna medicinska terapija. Trudnička hiperemeza (hyperemesis gravidarum) obilježena je mučninom i povraćanjem koje se ne može kontrolirati, a dovodi do dehidracije, poremećaja elektrolita i acidoze.

Trudnička hiperemeza razlikuje se od uobičajene jutarnje mučnine s povraćanjem. Acidoza i dehidracija popravljaju se intravenskom infuzijom. Bolesnicu treba hospitalizirati i ne smije dobivati ništa na usta tijekom 24 sata. Ako je nužno, mogu se primijeniti antiemetici i sedativi.

Ponekad je potrebna intravenska vitaminska terapija. Uzroci konstipacije u trudnoći uključuju povećanu razinu progesterona u organizmu, psihološku napetost, smanjen stupanj tjelesne aktivnosti te pro mjenu prehrane u svrhu zadovoljenja specifičnih nutritivnih potreba tijekom trudnoće.

Što sve pogoduje konstipaciji?

Progesteron je hormon koji djeluje tako da opušta mišićne stijenke organa što za vrijeme trudnoće ima zaštitnu ulogu od prijevremenog poroda. No također, za posljedicu ima smanjenje peristaltike crijeva uslijed čega je njihovo pražnjenje usporeno. Peristaltika se dodatno usporava zbog smanjene tjelesne aktivnosti, što je pogotovo izraženo kod žena koje tijekom trudnoće moraju strogo mirovati.

Osim toga, rastom fetusa povećava se pritisak na krvne žile zdjelice što pogoduje pojavi hemoroida koji dodatno mogu otežati defekaciju. Neki lijekovi protiv mučnine i dodaci željeza također mogu pogodovati konstipaciji.

Naposlijetku, carski rez i epiziotomija su zahvati koji mogu negativno utjecati na pražnjenje crijeva nakon poroda. Intrahepatična kolestaza trudnoće uzrokuje svrbež i povišenje žučnih kiselina u serumu, a tegobe nestaju nakon poroda. Uzrok nije poznat, ali je vjerojatno povezana s genetskim faktorima i povećanim vrijednostima hormona, što uzrokuje poremećaj transporta žučnih kiselina u jetrenim kanalićima. Smetnje tipično prestaju nakon poroda, ali se mogu i nastaviti ako postoje neki oblici obiteljske kolestaze. Trudnice s intrahepatičnom kolestazom imaju povećani rizik od fibroze jetre i vjerojatnost od 22% da će razviti žučne kamence.

Akutna masna jetra u trudnoći

Trudnice kod kojih nastane intrahepatična kolestaza trebaju biti upućene na skrb perinatologu, budući da se ubrajaju u visoko-rizične trudnoće. Kao terapija izbora može se razmotriti ursodeoksikolna kiselina u dozi od 10-15 mg/kg tjelesne mase. Akutna masna jetra u trudnoći, uzrok je iznenadne bolesti jetre koja nastaje u 2. ili 3. tromjesečju trudnoće kod jedne od 16.000-20.000 trudnica. Mortalitet majki iznosi do 20%, a fetalni mortalitet i do 23%. Liječenje se sastoji u potpornim mjerama s nadzorom glukoze u krvi, primjeni tekućine i zbrinjavanju komplikacija. Treba razmotriti porođaj, a nekoliko dana nakon njega može postojati koagulopatija. Oprez je potreban radi moguće infekcije i često se profilaktički primjenjuju antibiotici.

Autor: prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb (predavanje sa Stručnog skupa Majka i dijete, inPharma i Vitaminoteka)

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!