Broj oboljelih i umrlih od raka debelog crijeva u Hrvatskoj i dalje raste – lani je s 2169 slučajeva ova bolest postala četvrtim najčešćim uzrokom smrti.
Europska je komisija u izvještaju o stanju zdravstva i javnog zdravlja upozorila da je kolorektalni rak u Hrvatskoj na drugom mjestu EU ljestvice izbježivih smrti. Podatak je to koji upućuje na, kako su opisali, nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja. Jedna od mjera je nacionalni program ranog otkrivanja bolesti, međutim prema podatku HZJZ-a u nas je prosječan odaziv 21 posto, a testira se njih 19 posto!
Rak debelog crijeva sve je češći – preventivni pregledi spašavaju život
Najbolja prevencija
Prema podacima EHIS-a (europsko istraživanje u kojem Hrvatska sudjeluje), test na skrivenu krv obavilo je oko 27 posto osoba unutar tri godine, a kolonoskopiju oko 14 posto unutar deset godina što još uvijek nije zadovoljavajuće te je potrebna neprekidna edukacija pučanstva, odgovorili su iz HZJZ-a.
Na testiranje krvi u stolici pozivaju se svi koji imaju od 50 do 74 godine, na kućnu im adresu treba stići omotnica s uputama i bit će obaviješteni je li im potom potrebna i kolonoskopija. Međutim, nacionalni program očito nije zaživio; odziv je, primjerice, u Sloveniji viši od 60 posto. Trenutačni je ciklus u tijeku, a zadnji podaci kažu da je u nas od testiranih, odnosno otkrivenih oboljelih njih tek 18 posto imalo rak u početnoj fazi, dok su ostali već imali metastaze. Ovakav odziv na preventivni program prof. dr. sc. Stjepko Pleština nazvat će sramotno niskim, istaknut će važnost edukacije građana da se odazovu – smrtnost nam raste jer se bolest kasno otkriva. Također, kako kaže ovaj predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, treba podignuti razinu liječenja, ponajprije kirurškog, definirati onkološku mrežu i reći gdje, kada i kako se bolesnici mogu i moraju liječiti!
6 poznatih osoba koje su preboljele rak
Biološki lijekovi
Način liječenja ovisi o stadiju bolesti, obilježjima tumora, ali i samog bolesnika. Pri izradi plana liječenja ključno je postaviti cilj: kada god je to moguće, cilj je izlječenje, u protivnom se trudimo produljiti život i održati njegovu kvalitetu kontrolom simptoma bolesti, kaže prof. Pleština objašnjavajući da se prognoza razlikuje ovisno o tome je li moguće radikalnim kirurškim zahvatom potpuno ukloniti tumor i eventualno njegove metastaze ako postoje.
Preventivni pregledi za rak: koje trebate napraviti?
Nakon kirurgije, objašnjava naš cijenjeni stručnjak, može biti indicirana kemo(radio)terapija, a kada je bolest uznapredovala i nije ju moguće kirurški liječiti, kombinira se kemoterapija s biološkom terapijom.
Primjena sistemskog liječenja u više linija znatno produljuje život bolesnika s metastatskom bolešću (prosječno oko tri godine), ali dijelu bolesnika koji ishodišno nisu mogli biti kirurški liječeni i izliječeni nudi i takvu mogućnost, kaže dr. Pleština dodajući da je u nas dostupna sva najučinkovitija terapija te da će vjerojatno uskoro biti dostupna još dva lijeka.
Kolonoskopija: tko, zašto i koliko često bi trebao ići na ovaj pregled?
Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
