Znate li kakav utjecaj magnezij im na glavobolje i migrene?
Rijetki su sretnici koje s vremena na vrijeme ne muči glavobolja – jača, slabija, bez znanog uzroka ili s poznatim poput zadimljeni prostor, pretjerana konzumacija alkohola, predugo gledanje u ekran, promjene vremena – ova bol smanjuje kvalitetu svakodnevice i mogućnost ispunjavanja naših dnevnih obaveza i zadataka.
Jeste li znali kakav utjecaj magnezij ima na glavobolju?
Magnezij je mineral koji je u prirodi gotovo svugdje prisutan, najčešće u obliku različitih kemijskih spojeva s kalcijem. Osmi je najčešći element u zemljinoj kori – uglavnom vezan unutar mineralnih naslaga, naprimjer kao magnezit (magnezijev karbonat – MgCO3) i dolomit.
Prije pedesetak godina o magneziju su bile poznate tek tri činjenice: neophodan je za rast, važan je aktivator mnogih enzima te se upotrebljavao u liječenju prevelikog lučenja želučane kiseline i opstipacije.
Liječi, umiruje, grije… 10 razloga zašto koristiti đumbir svaki dan
Danas je opće poznato da je magnezij esencijalni sastojak čovječjeg i životinjskog organizma te da je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima. Važan je za formiranje jakih i čvrstih kostiju, sudjeluje u stvaranju energije, u procesima zgrušavanja krvi te transportu glukoze u stanicu. Ukratko, život bez magnezija ne bi bio moguć.
Čovjek prosječno sadrži oko 24-30 grama magnezija
Oko 60% ukupnog sadržaja magnezija nalazi se u kostima, 35% se nalazi u skeletnom i srčanom mišiću, ostatak se nalazi u jetri, bubrezima i mozgu, a ima ga i u eritrocitima. Ravnotežu magnezija u tijelu reguliraju crijeva i bubrezi. Zahvaljujući rezervama u kostima i regulacijskom mehanizmu u bubrezima, tijelo može i duže vrijeme nadoknađivati nedostatan unos magnezija. Magnezij se apsorbira u tankom crijevu i to do 50%. Na njegovu apsorpciju utječu vlakna, masnoće, kalij, željezo, fosfor i mangan koji smanjuju apsorpciju, dok je vitamin D povećava. Magnezij se iz tijela uglavnom izlučuje urinom, dok se male količine izlučuju stolicom.
No, kakva je zapravo povezanost magnezija s migrenama i glavoboljama? Prije svega, definirajmo glavobolju. Glavobolja je najčešći simptom bolesti i stanja koja zahvaćaju glavu i vrat.
Bol možemo subjektivno osjećati kao oštru, tupu, sijevajuću, jednostranu ili obostranu. Dijelimo ih na akutne i kronične, primarne i sekundarne.
Od primarnih glavobolja najčešće su tenzijska, cluster i migrenska glavobolja. Migrenu možemo definirati kao kroničnu bolest obilježenu recidivirajućom srednje do jako izraženom glavoboljom. Glavobolja je tipično jednostrana (zahvaća jednu polovicu glave) i pulsirajuća, a traje od 2 do 72 sata. Ostali simptomi mogu biti mučnina, povraćanje, fotofobija (osjetljivost na svjetlost), fonofobija (osjetljivost na zvukove), a bol se obično pojačava pri tjelesnoj aktivnosti. Oko trećine bolesnika s migrenskim glavoboljama doživljava simptome aure: prolazne poremećaje vida, osjeta, govora ili motorike koji ukazuju na skoru pojavu glavobolje.
Točan način nastanka migrene je nepoznat, međutim ona se smatra neurovaskularnim poremećajem.
Od velikog broja mogućih uzroka, brojne studije su pokazale da osobe s čestim migrenama imaju niže serumske koncentracije magnezija nego osobe koje ne pate od migrenoznih napada te da redovita upotreba magnezija smanjuje učestalost napadaja za čak 41.6%. Točan mehanizam djelovanja magnezija na olakšanje simptoma ili smanjenje učestalosti migrenoznih napadaja još je nejasan, međutim smatra se da djeluje na jedan ili više od sljedećih načina: modulacijom serotoninskih receptora (tijekom napadaja razine serotonina su izrazito snižene), smanjujući ekscitabilnost NMDA receptora (glutamatni receptori; glutamat – glavni ekscitacijski neuroprijenosnici u SŽS–u), smanjujući razinu C reaktivnog proteina (CRP igra ulogu u patogenezi migrene, a snižene razine magnezija su povezane s povišenim vrijednostima CRP-a).
Zeleni, smeđi ili bijeli – boja voska iz uha može otkriti od čega bolujete
Uobičajenom se prehranom dnevno unosi 180-300mg magnezija. Pri tome treba voditi računa o činjenici da samo oko 1/3 magnezija unesenog hranom tijelo može resorbirati. Sastojci hrane poput fosfata, visokih udjela proteina i masti, konzumiranje alkohola, stres i mnogi lijekovi smanjuju resorpciju magnezija iz hrane te je sve češće potrebno posegnuti za preparatima magnezija kako bi se ostvario preporučeni dnevni unos (300-350mg za žene, 350-450mg za muškarce i trudnice). Osim naširoko poznatih prednosti svakodnevne konzumacije magnezijeva klorida kao što su opuštanje mišića, uklanjanje bolnih grčeva, dobar san, ublažavanje simptoma umora, svakako nije manje važna njegova uloga u sprječavanju migrenoznih napadaja čija je incidencija svakim danom sve veća, te u smanjenju njihove učestalosti.
Osim prethodno navedenih, prema svjedočanstvima korisnika, svakodnevna konzumacija otopine magnezijeva klorida može utjecati na poboljšanje probave, povećanje energije, bolje raspoloženje, ten te zdravlje kose i noktiju. Stoga, svakodnevnom upotrebom magnezijeva klorida činimo dobro za naš organizam s više aspekata te velik korak u brizi o vlastitom zdravlju!
A. A.
Foto: Shutterstock
