Odgovara:

Dr. sc. Jasna Marinović Ćurin, dr. med., spec. psihijatar

Smetnje koje gospođa navodi svakako bi se mogle smjestiti u kontekst paničnog napadaja. Panični poremećaj, čija su glavna karakteristika panični napadaji (koji izgledaju upravo onako kako ih gospođa opisuje), spada u skupinu anksioznih poremećaja. Anksiznost je svakako važan dio kliničke slike,  laicima ga je najlakše približiti kao osjećaj straha, ugroženosti, tjeskobe i nemira, uz pojačano lupanje srca, gušenje, osjećaj knedle u grlu, znojenje dlanova… Etiologija (uzrok) nastanka ovog poremećaja, uz neke faktore konstitucije svakako su loša tolerancija stresogenih faktora, loši mehanizmi obrane, pretjerana izloženost stresu. Najbolji način liječenja je kombinacija psihoterapijskog tretmana i psihofarmaka (kombinacija antidepresiva iz skupine SSRI i anksiolitika). Moja poruka čitateljici ovih redaka je da ne postoji spasonosni lijek koji bi zamijenio rad na sebi, učenje o tome kako se nositi s problemom, koji bi nas uputio kako se učinkovitije nositi sa stresom. Očito je da je organizam gospođi poručio da je vrijeme za promjene, drugačiji stil i način ponašanja i razmišljanja, drugačiji način nošenja s problemima.