Posljedica nema ako se problem na vrijeme riješi.
Postoje ljudi za koje ćemo reći da su anksiozni, a to je po definiciji život u strahu od svega što mu se može dogoditi u budućnosti – stalno predviđaju probleme i sve gledaju u strahu
“Ljudi koji misle da će ih briga o budućnosti učiniti spremnima i da će tako moći spriječiti moguće probleme, u krivu su. Korisno je tada postaviti sebi jedno pitanje – postoji li uopće problem? Vjerojatno će shvatiti da ne postoji i opustiti se.“, savjetuje psiholog, Maja Vučić.
“Napadi panike potječu iz grupe anksioznih poremećaja, a on se često javlja bez ikakvog znaka upozorenja i osoba u tom trenutku vjeruje kako će umrijeti ili poludjeti te izgubiti svijest. Radi se o intenzivnim strahovima koji se u tim trenucima čine nepremostivima.”, pojašnjava psihologinja te nastavlja ” Prvi put većina ljudi završi na hitnoj, nakon toga posjete kardiologa. Nakon što se potvrdi da nema fizičkih simptoma niti problema, preporučuje se razgovor sa psihologom.”
Samopouzdanje – temelj za ostvarivanje mnogih ciljeva u životu
Terapija se planira zajedno s klijentom, nema iznenadnih niti šokovitih situacija. Sve se gradi postupno, tako da je klijent za svaku novu situaciju pripremljen i sam predlaže nove korake u terapiji. Terapija je ograničenog trajanja u kognitivno bihevioralnim terapijama, a za napade panike predviđeno je 5 – 12 tretmana, najčešće jednom tjedno.
Kako se smiriti?
“Važno je umiriti disanje, misli usmjeriti na nešto drugo, nazvati prijateljicu. Razmuljivo da nije lako prebaciti se u drugi film u tim trenucima, ali morate biti svjesni da se baš ništa loše neće dogoditi i da će taj napad proći čak i ako ništa ne napravimo.”savjetuje.
Izlaganje strahovima
“Terapija se planira zajedno s klijentom, nema iznenadnih niti šokovitih situacija. Sve se gradi postupno, tako da je klijent za svaku novu situaciju pripremljen i sam predlaže nove korake u terapiji. Ako je netko razvio napad panike kojeg vezuje za samo jednu situaciju, npr. tramvaj to će trebati manje seansi nego za nekoga tko je razvio cijelu lepezu izbjegavajućih ponašanja.”zaključuje psihologinja Vučić.
U videu saznajte što još savjetuje psihologinja;
Ana Abrahamsberg Foto: Shutterstock
Davor Puklavec/PIXSELL
