Porast broja pretile djece povezuje se s promijenom prehrambenih navika i smanjenom tjelesnom aktivnošću
Prije desetak godina statistike su pokazivale da je prekomjernu tjelesnu masu imalo 10,5% djece u Hrvatskoj, a 3,8% je bilo pretilo, a danas čak 26,4% djece školske dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 11,2% ih je pretilo.
Manjak aktivnosti, nepravilne prerhambene navike, u vrlo malom broju nasljedne ili stećene bolesti te nuspojave određenih lijekova, glavni su razlog porasta broja pretile djece u Hrvatskoj, ali i svijetu.
Nacionalni programi za prevenciju pretilosti i svaki oblik edukacije roditelja, najbolji su način prevencije pretilosti.
“Roditelji često nemaju uvid u prehrambene navike djeteta i količine hrane koje bi njihovo dijete trebalo uzimati, a bez podrške obitelji teško je postići željenu težinu. Djetetu s prekomjernom težinom treba objasniti koliko je važno imati zdrave prehrambene navike i redovitu tjelesnu aktivnost i što im se sve može desiti ukoliko ne reguliraju tjelesnu masu. ” pojašnjava dr. Tatjana Lesar te napominje kako bi uvođenje dodatnog oporezivanja slatkiša, grickalica i gaziranih napitaka u Hrvatskoj po uzorku na neke od zemalja Europske unije zasigurno bi pomoglo u borbi protiv pretilosti.
Što roditelji rade krivo?
Roditelji bi trebali znati da je njihova glavna zadaća služiti kao primjer kroz pravilnu prehranu i redovitu fizičku aktivnost, što na žalost u današnje vrijeme često nije slučaj.
“Ukoliko je jedan od roditelja debeo, dijete ima dvostruko veći rizik da i samo bude debelo. Roditeljii su ti koji izabiru kada i što će dijete jesti i piti. Dijete ne želi piti vodu ukoliko od malena dobija sokove i slatki čaj, ne želi jesti ručak ukoliko zna da će dobiti čokoladicu ili grickalice kojima će utažiti glad. Sve se češće, uz opravdanje manjka vremena i novaca, konzumira „brza hrana“ koja dovodi do poremećene ravnoteže između unosa i trošenja energije što rezultira debljanjem. Većina roditelja se nakon povratka s posla uvali u fotelje i gledaju televizor ili sjede ispred kompjutera, a od djece očekuju da se ponašaju drugačije. Voze djecu u školu i na sve izvanškolske aktivnosti umjesto da potiču djecu da što više hodaju.”, savjetuje dr. Lesar.
Kako spriječiti debljanje (pretilost) kod djece?
Jedna činjenica se nikada ne mijenja, smatra liječnica, a to je da prevencijom razvoja debljine činimo najviše što možemo za zaštitu naše djece. To se može se postići edukacijom o prehrani i redovitom vježbanju te redovitim kontroliranjem tjelesne težinu kroz djetinjstvo i adolescenciju što se u Hrvatskoj i provodi u sklopu pregleda liječnika školske medicine.
“Obitelj već od najranije dobi ponudom hrane i pića stvara navike u djece koje utječu na stupanj uhranjenosti. Roditelje treba poticati da kod kuće umjesto slatkiša na stolu uvijek stoji svježe voće i da umjesto sokova nude djecu vodom ili nezaslađenim čajem. Važni su redoviti i raznovrsni obroci koji su nutritivno i energetski prilagođeni dobi djeteta. ” zaključuje dr. Lesar te napominje, ukoliko se prekomjerna tjelesna težina ili pretilost već razvila, potrebno je dati detaljne upute o dijeti koju dijete treba provoditi. Plan prehrane (dijeta) se izrađuje za svako dijete ponaosob uz posebne mjere opreza kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj.
Naglašava se važnost redovitog vježbanja. Uz redovite liječničke kontrole često je potrebna i psihološka podrška kako bi se postigao željeni rezultat.
Ana Abrahamsberg/večernji list
Foto: Shutterstock
