Ako se teško prisjećate kada ste zadnji put vidjeli tinejdžera kako čita knjigu, novine ili časopis, niste jedini.
U posljednjih nekoliko godina, manje od 20% američkih tinejdžera izvještava kako su čitali knjigu, časopis ili novine na dnevnoj razini u svrhu razonode, dok više od 80% navodi da svakodnevno koriste društvene medije i mreže, navodi istraživanje Američke psihološke asocijacije (APA). Podaci na hrvatskoj populaciji ne odskaču mnogo, zapažanja iz knjižnične prakse pokazuju malu zainteresiranost mladih i djece za čitanje i knjige uopće te sve prisutniji trend prepuštanja „lakoj“ zabavi u vidu konzumacije masovnih medija.
Istraživači su analizirali podatke iz, i dalje aktualne, studije koja godišnje obrađuje reprezentativni uzorak od približno 50.000 učenika osmog, drugog i četvrtog razreda srednje škole u SAD-u. Pregledali su rezultate istraživanja od 1976. do 2016. godine, što predstavlja više od milijun tinejdžera.
Korištenje digitalnih medija znatno se povećalo od 2006. do 2016. Među četvrtim razredima, korištenje interneta tijekom slobodnog vremena udvostručilo se od jednog do dva sata dnevno u tom razdoblju. Također se povećalo 75% za učenike drugog razreda srednje i 68% za učenike osmog razreda. Stope povećanja korištenja bile su prilično jednake po spolu, rasnoj / etničkoj pripadnosti i socioekonomskom statusu.
Pad u čitanju tiskanih medija bio je osobito strm. Početkom 90-ih godina 33% ispitanika iz drugog razreda srednje škole izjavilo je da gotovo svakodnevno čita novine. Do 2016. taj je broj bio samo 2%. Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, 60% učenika četvrtog razreda srednje škole izjavilo je da gotovo svakodnevno čitaju knjigu ili časopis; do 2016. godine ta brojka pada na samo 16%.
Istraživači su bili iznenađeni naglim padom čitanja, osobito jer više nije potrebno otići u knjižnicu već se časopis ili knjiga mogu preuzeti i čitati na kompjuteru ili tabletu. Unatoč svim tim „pogodnostima“ čitanje je još uvijek u padu, te podaci govore kako jedan od tri tinejdžera nije pročitao knjigu u svrhu razonode i razbibrige unutar godine dana. Postavlja se pitanje i koliko se doista čitaju obavezni sadržaji poput lektire budući da na hrvatskom tržištu postoji pregršt internetskih stranica sa sažecima i napisanim lektirama.
Ono što se smatra zabrinjavajućim i čini izazov s kojim se suočavaju i studenti i fakulteti jest činjenica da takvim generacijama čitanje, primjerice, 5 od 800 stranica udžbenika mora biti prilično teško kada su navikli provoditi veći dio vremena prebacujući se s jedne na drugu digitalnu aktivnost unutar sekunde. Ne misli se kako je riječ o nedostatku ili padu inteligencije među mladim ljudima već manjku iskustva s usmjeravanjem pažnje tijekom duljeg razdoblja i čitanja dugog teksta. Biti sposoban čitati dugi tekst ključno je za razumijevanje složenijih ideja i razvijanja sposobnosti kritičkog razmišljanja. Problem jer što su on-line informacije postale standard i norma istine te se razne dostupne činjenice i informacije više ne razmatraju kritički.
Autor: Lea Maričić, mag. psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Foto: Shutterstock
