U pripremi su nove preporuke, odnosno smjernice za liječenje oboljelih od šećerne bolesti koje će biti usklađene s posljednjim izmjenama pravila liječenja koje su nedavno predstavili Američko dijabetološko društvo (ADA) i Europsko dijabetološko društvo (EASD).
Naglasak je na oboljelima od šećerne bolesti tipa 2 s kardiovaskularnim bolestima i stoga Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora koje vodi doc. dr. sc. Dario Rahelić i Hrvatsko kardiološko društvo koje vodi akademik Davor Miličić rade na novim zajedničkim preporukama za liječenje.
Time će i Republika Hrvatska biti u korak s europskim i svjetskim smjernicama. Nadamo se da će novi pristup liječenju šećerne bolesti tipa 2 imati odraza i na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji bi, s ciljem dobrobiti hrvatskih bolesnika, ali i smanjenja troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj, trebao revidirati smjernice na listama lijekova. Treba posebno naglasiti da je dijabetes u 2017. godini postao četvrti najčešći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj, a da je upravo liječenje kardiovaskularnih komplikacija najveći izdatak HZZO-a u liječenju osoba sa šećernom bolešću, najavljuje doc. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.
Kako objašnjava ovaj liječnik, inače pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, zajednička izjava spomenutog američkog i europskog društva izmijenjena je na temelju niza kliničkih ispitivanja provedenih od 2015. koja mijenjaju paradigmu liječenja šećerne bolesti tipa 2.
“Fokus liječenja više nije isključivo što bolja regulacija šećera u krvi, već je cilj liječenja i istodobno smanjivanje rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i snižavanje tjelesne mase. I dalje prva linija liječenja šećerne bolesti tipa 2 ostaje metformin, naravno za bolesnike bez kontraindikacija. Velika je izmjena u drugom koraku, u terapiji koja se preporučuje kao dodatak metforminu u slučaju kada on nije dovoljno učinkovit. U svih bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 kod kojih postoji kardiovaskularna bolest nakon metformina preporučuju se lijekovi koji dokazano smanjuju kardiovaskularni rizik: neki lijekovi iz skupine SGLT-2 inhibitora i neki lijekovi iz skupine GLP-1 agonista. Također, svim preuhranjenim i pretilim bolesnicima, i bez razvijene kardiovaskularne bolesti, preporučuju se isti lijekovi: GLP-1 agonisti i SGLT-2 inhibitori”, navodi ključne naglaske izmijenjenih smjernica dr. Rahelić.
Promijenjen pristup liječenju
Najavljene izmjene, dakle, usmjerene su prema oboljelima koji imaju kardiovaskularne komplikacije. Jer, kako objašnjavaju ovi stručnjaci, osobe sa šećernom bolešću mnogo su sklonije razvoju kardiovaskularnih bolesti i razvijaju ih brže nego osobe bez šećerne bolesti.
“Osim povišenih vrijednosti glukoze u plazmi, odnosno šećera u krvi, brojni drugi čimbenici poput povišenog arterijskog tlaka i povišenih masnoća u krvi pridonose ubrzanom razvoju kardiovaskularnih bolesti. Više od 70 posto osoba sa šećernom bolešću ima pridruženu arterijsku hipertenziju i dislipidemiju. Tri četvrtine osoba sa šećernom bolešću umiru zbog kardiovaskularnih bolesti. Dobrim dijelom to je uzrokovano kasnim otkrivanjem šećerne bolesti. Nerijetko osoba bude hospitalizirana zbog srčanog infarkta ili moždanog udara i tada se postavi dijagnoza šećerne bolesti. Brojne studije pokazale su da dobrom regulacijom šećera u krvi, arterijskog tlaka i lipidnog profila možemo odgoditi razvoj tzv. mikrovaskularnih komplikacija, komplikacija na malim krvnim žilama. Međutim, dobru regulaciju dijabetesa nije lako postići. Usprkos brojnim lijekovima za šećernu bolest, većina oboljelih ne postiže dobru regulaciju šećera u krvi”, poručuju ovi liječnici dodajući da je upravo od posljednje zajedničke izjave navedenog američkog i europskog društva do izmjena danas dovela činjenica kako je posljednje tri godine nekoliko lijekova za liječenje šećerne bolesti pokazalo smanjenje kardiovaskularne smrtnosti, ali i rizika za kardiovaskularne događaje: srčani infarkt, moždani udar i srčano popuštanje. Ti su zaključci u konačnici promijenili i pristup liječenju.
Struka odavno upozorava na porast komplikacija pa slijedom toga i na rast troškova liječenja šećerne bolesti upravo zbog toga. Zbog kardiovaskularnih komplikacija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima najveći izdatak kad je u pitanju liječenje osoba oboljelih od dijabetesa. Od ukupnog troška za liječenje dijabetesa u Hrvatskoj od 4,6 milijardi kuna čak 88 posto odlazi na liječenje komplikacija. A taj iznos pak čini čak 20 posto ukupnog proračuna Zavoda!
Možemo slobodno reći da ne treba govoriti samo o cijeni lijekova. Jer, ako imate neki jeftini lijek koji ne dovodi do smanjenja smrtnosti, onda je on zapravo skup. I obrnuto. Međutim, ako želimo smanjiti troškove liječenja šećerne bolesti, moramo uložiti dodatan trud u prevenciji, odnosno ranom otkrivanju šećerne bolesti, poručuje dr. Rahelić naglašavajući da je upravo rano otkrivanje dijabetesa način sprečavanja ili odgađanja nastanka kroničnih komplikacija bolesti.
Odgovornost oboljelih
Kao važan dio prevencije ovaj stručnjak ističe pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
“Poželjno je vježbati najmanje 150 minuta. Idealno je izdvojiti barem pola sata dnevno za tjelovježbu. Time se može uvelike smanjiti rizik od srčanog infarkta i moždanog udara, produljiti život i povećati kvaliteta života. I na kraju, treba govoriti i o odgovornosti osoba sa šećernom bolešću. Bez pridržavanja dijabetičke dijete, redovite tjelovježbe, kontrole glikemije i redovitog uzimanja preporučene terapije nije moguće postići dobru kontrolu bolesti niti spriječiti razvoj kroničnih komplikacija. Nema tog lijeka ni tog liječnika koji mogu postići dobru regulaciju šećerne bolesti i spriječiti razvoj komplikacija ako se osoba sa šećernom bolešću ne pridržava preporuka”, zaključuje dr. Rahelić.
Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
