Parkinsonova bolest je neurodegenerativni, idiopatski, sporo progredirajući poremećaj središnjeg živčanog sustava koji obilježava sporost i siromaštvo pokreta (bradikineza) udružena s još barem jednim od sljedećih simptoma: povišen tonus (rigor, rigiditet) mišića, tremor u mirovanju i nestabilnost u održavanju položaja tijela.
U početku simptomi su često asimetrični, a osim motornih, prisutni su i nemotorni simptomi: slabljenje osjeta mirisa, curenje sline noću, nemirno spavanje, pojačano znojenje, depresija itd.
Ispovijest čitateljice: Kako sam naučila živjeti s Parkinsonovom bolešću
Češća u muškaraca, rijetko nasljedna
Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest (odmah iz Alzheimerove bolesti), a njezina učestalost raste s godinama starosti. U osoba mlađih od 40 godina prevalencija je 3-4 slučaja na 100.000 stanovnika, a u osoba starijih od 70 godina prevalencija može iznositi i više od 500 na 100.000 stanovnika, a srednja učestalost iznosi 200-300 na 100.000 stanovnika. Nešto je češća u muškaraca, rijetko nasljedna.
U osnovi bolesti nalazi se propadanje dopaminergičnih neurona u pars compacta substantiae nigre i posljedična hipoaktivnost dopaminergičnog sustava. Nakon propadanja od oko >50% dopaminergičkih neurona u pars compacta substantiae nigre (crna jezgra) pojavljuju se prvi klinički simptomi.
Uzrok propadanja dopanimergičnih neurona nije poznat, no u zadnje vrijeme sve više se govori o mutacijama alfa-sinukleina za koji se pretpostavlja da igra ulogu u funkcioniranju sinaptičkih vezikula i u oslobađanju neurotransmitera.
Liječenje Parkinsonove bolesti
U liječenju Parkinsonove bolesti primjenjuju farmakoterapijske metode, neurokirurške metode i neurorehabilitacija. Osnovni cilj farmakoterapije Parkinsonove bolesti je postići kontinuiranu stimulaciju dopaminergičnih receptora nigrostrijatalnog sustava.
U terapiji Parkinsonove bolesti nužno je potreban individualni pristup, za svakog bolesnika ponaosob treba odrediti monoterapiju ili kombinaciju lijekova koji tom bolesniku u određenoj fazi bolesti najbolje djeluju. U početnim fazama bolesti kod mlađih bolesnika (<65 godina) terapija se obično počinje jednim od dopaminergičkih agonista, selegilinom ili amantadinom.
U starijih bolesnika (>65 godina) u početku terapije uvode se propravci levodope. S napredovanjem bolesti u terapiju se uvode dodatni lijekovi tako da se većina bolesnika najčešće liječi različitim kombinacijama antiparkinsonika.
Brojne poznate ličnosti bolovale su i boluju od Parkinsonove bolesti: pokojni papa Ivan Pavao II, Muhamed Ali, Salvador Dali, Michael J. Fox…
Svjetski dan Parkinosonove bolesti
Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja svake godine. Tog datuma je rođen engleski liječnik James Parkinson koji je prije 202 godine, tj. 1817. godine objavio rad: ”An Essay on the Shaking Palsy” (esej o drhtavoj kljenuti) u kojem je opisao bolest koja je kasnije nazvana po njegovom imenu Parkinsonova bolest.
Parkinsonova bolest je poremećaj pokreta i uz Alzheimerovu demenciju je najčešća neurodegenerativna bolest. Obje bolesti najčešće se javljaju u starijoj životnoj dobi, a s obzirom na to da u pučanstvu Hrvatske i razvijenom dijelu svijeta ima sve više starijih osoba, Alzeheirmova i Parkinsonova bolest predstavljaju i predstavljat će sve veći problem zdravstvenog sustava.
Ove godine Klinika za neurologiju KBC Sestre milosrdnice, Referentni centar za neurovaskularne poremećaje MZ RH, Referentni centar za glavobolju MZ RH, Referentni centar za dijagnostiku i liječenje akutne i kronične boli MZ RH, Referentni centar za neuroimunologiju i neurogenetiku MZ RH prigodom Svjetskog dana Parkinsonove bolesti organiziraju 1. Hrvatski kongres o neurodegenerativnim bolestima koji će se održati 11. i 12. travnja u hotelu Dubrovnik, Gajeva ul. 1, Zagreb.
U Hrvatskoj ima više od 14.000 oboljelih od Parkinsonove bolesti
Tekst: prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, Pročelnik Zavoda za neurovaskularne i neurodegenerativne bolesti, Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice
Foto: Shutterstock
