Niste jedini koji koji se borite s popodnevnom fjakom! Liječnici i medicinske sestre nisu izuzetak, ali pogreške koje će napraviti uslijed zamora na poslu imaju puno teže posljedice.
1. Protivi se vašem biološkom dnevnom ritmu
Većina ljudi koji rade uredski posao ima potpuno razumijevanje za pad radne energije oko 3 sata popodne: to je onaj osjećaj nakon ručka kad vas posve obuzme umor i produktivnost drastično padne.
“Naš organizam ima svoj prirodni ritam – tzv. biološki sat – zbog kojeg se mnogi ljudi osjećaju uspavano oko 2 ili 3 poslijepodne. Ukoliko se imaju prigodu odmoriti nakon ručka, njihova produktivnost manje trpi. Ljudi moraju znati da liječnici i medicinske sestre nisu izuzetak, ali pogreške koje će napraviti uslijed zamora na poslu imaju puno teže posljedice od onih koje rade poštanski službenici ili učitelji“, objašnjavaju liječnici.
2. Anesteziolozi češće griješe u popodnevnim satima
Znate da vam predstoji velika operacija leđa ili koljena? Potrudite se da dobijete termin prije 14 sati – ili biste mogli trpjeti posljedice.
Istraživanje koje je provelo Sveučilište Duke na oko 90 tisuća bolničkih operacija utvrdio je da je vjerojatnije da će anesteziolozi pogriješiti tijekom postupaka koji su započeli u 15 i 16 sati.
Vjerojatnost pogreške u 9 sati bila je 1 posto, a u 16 sati 4,2 posto. Kad se radi o ozbiljnim pogreškama, koje mogu ozbiljno naštetiti pacijentu, vjerojatnost je bila 0,3 posto u 8 sati ujutro i 1 posto u 15 sati. Znanstvenici su te pogreške pripisali “popodnevnim cirkadijalnim padovima”, koji smanjuju budnost liječnika.
3. Moguće je da vas dopadne smjena dežurstava
Još jedan dobar razlog da pokušate izbjeći popodnevnu operaciju? Mogli biste započeti postupak s jednim timom i dovršiti ga s drugim. Većina članova kirurških timova dolazi na posao između 6:30 i 8 sati. Kada se računa pauza za ručak od 30 minuta, smjene većine anesteziologa ili medicinskih sestara i kirurških tehničara, završavaju u 15 sati. To bi moglo rezultirati time da anesteziolog s kojim ste započeli postupak zaboravi obavijestiti svoju zamjenu da pacijent ne reagira dobro na određene lijekove protiv mučnine. Srećom, vaš glavni kirurg – sa ili bez njihovog izvornog tima – sigurno ostaje s vama tijekom cijelog postupka.
Ovih 10 namirnica kardiolozi nikada ne jedu, a sad znamo i zašto!
4. Mogli bi vam prepisati nepotreban antibiotik
Do danas, većina ljudi zna da antibiotici nisu rješenje za svaku bolest. U stvari, oni često rade više štete nego koristi. Unatoč tome, jedno istraživanje pokazalo je da kako dan prolazi, postoji sve veća vjerojanost da će vam liječnik propisati antibiotike – čak i kad su potpuno nepotrebni, na primjer kod virusnog oboljenja.
„Kako se nakon višesatnog bavljenja pacijentima smanjuje liječnikova odlučnost u donošenju odluka, daleko je jednostavnije izdati recept nego cjepidlačiti oko simptoma“, napominju stručnjaci.
5. To je najgore doba dana za dijagnosticiranje zloćudnih bolesti
Pad radne produktivnosti najveći je oko 15 sati, a s tim problemom sučeno je i medicinsko osoblje u bolnicama i ambulantama obiteljske medicine. Jedno istraživanje na više od 1000 provedenih kolonoskopija pokazalo je da liječnici u popodnevnim satima rjeđe otkrivaju polipe – male izrasline na debelom crijevu koje bi se mogle razviti u karcinom.
Zapanjujuće, sa svakim proteklim satom smanjivala se stopa otkrivanja polipa za 5 posto.
6. Medicinsko osoblje manje vodi računa o pranju ruku
Možda mislite da su zdravstveni radnici posljednja skupina ljudi na svijetu koja bi iz nemara preskočila pranje ruku.
Istraživanje provedeno 2015. godine na više od 4 tisuće njegovateljica (od kojih su dvije trećine medicinske sestre) pokazalo je da su zaposlenici oprali ruke manje od polovice vremena kada su za to imali priliku i profesionalnu obvezu. Štoviše, ako su ujutro započinjali smjenu, bilo je 38 posto manje vjerovatno da će u popodnevnim satima oprati ruke.
13 laži koje govorite svome liječniku, a to nikako ne biste smjeli
M. R. S.
Foto: Shutterstock
