Curenje nosa te nadraženi nos, svrbež očiju i bolni sinusi, sve su to simptomi peludne alergije koje vrlo često zamijenimo i za prehladu.
No, ono što ih razlikuje od prehlade je što traju znatno dulje od obične prehlade. Tegobe se najčešće smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova. Simptomi se javljaju učestalo svake godine u istom vremenskom periodu. Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca tijekom godine, jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvedivo.
Peludna groznica – svaki deseti građanin preosjetljiv je na zrnca peluda
Ne možemo reći da postoji određeni početak peludne sezone jer je pelud cijelo vrijeme prisutna u zraku, ali zimi u nešto manjoj koncentraciji. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, objašnjava dr.sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., oditeljica Laboratorija za aerobiologiju, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar te upozorava kako je pelud puno agresivnija u gradu jer se veže za lebdeće čestice smoga te puno intenzivnije djeluje na dišni sustav.
Klimatske promjene su dobar indikator peludnih alergija, ističe ova liječnica:
“U posljednjih dvadesetak godina cvjetanje biljaka u proljeće počinje nešto ranije, a i breza ranije cvate. Pored ambrozije, breza je najozloglašenija jer proizvodi najalergeniju pelud iz skupine drveća.”
Dr. sc. Stjepanović upozorava i kako ne postoji određeni period kada ćemo postati alergični na pelud, to se može dogoditi od najranije do najstarije dobi. Oni dugogodišnji alergičari tako su već počeli uzimati svoju terapiju dok za one koji će možda tek otkriti svoju alergiju nije kasno da si pomognu sa simptomima.
Postoje brojni alati koji pomažu alergičarima poput peludnog kalendara koji prikazuje informaciju o početku, trajanju, intenzitetu i kraju polinacije pojedine biljne vrste na određenome području. Tu je i aplikacija „Peludna prognoza“ koja daje prikaz rezultata mjerenja alergene peludi u zraku po regijama i gradovima, ovisno o intervalu uzorkovanja. Sadrži i popis najčešćih alergenih biljaka. Uz svaku biljku je fotografija i opis biljke, kao i oznaka stupnja alergenosti.
Simptomi alergije na pelud:
- Kihanje i obilan vodenasti iscjedak iz nosa
- Povremeno nestanak njuha
- Svrbež sluznice, nosa i grla
- Suzenje, pečenje i svrbež očiju
- Crvenilo očiju
- Kašalj
- Otežano disanje
Savjeti koji mogu pomoći u periodu cvatnje:
- Informirajte se o kretanjima peludnih alergena (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirati dnevne aktivnosti
- Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena; za odlazak u prirodu izaberite dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
- Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, otuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
- Ne sušite rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi; prekrijte krevet i zatvorite prozore u vrijeme najveće polinacije; nosite sunčane naočale i šešire tijekom dana
- Četkajte i perite kućne ljubimce – oni također skupljaju pelud
- Boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
- Izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
- Uzimajte redovito terapiju propisanu od liječnika
Prirodno protiv alergija – domaći pripravci za nadraženo grlo, začepljen nos, iskašljavanje…
Maja P.
Foto: Shutterstock
