Zahvaljujući pametnim telefonima, tabletima, računalima i televizorima konstantno smo povezani s vanjskim svijetom što se nerijetko događa i za vrijeme jela.
Istraživači s nizozemskog sveučilišta koji su proučavali neurokognitivne mehanizme povezane s ovim ponašanjem, koje se definira kao „nesvjesno jedenje“ (mindless eating) došli su do zaključka kako u ovim situacijama dolazi do ignoriranja percepcije okusa te većeg unosa hrane.
Istraživači su koristili funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) kako bi zabilježili koji su dijelovi mozga uključeni u situacijama kada se hrana nesvjesno konzumira, odnosno kada je prisutan podražaj koji odvlači pozornost od samog jela.
Na ovaj način znanstvenici su otkrili kako distrakcija utječe na veći unos hrane i smanjuje neuronske procese povezane s obradom okusa na razini cingularnog girusa (čija je jedna od funkcija aktivacija u situacijama koje zahtijevaju izvršnu kontrolu, podijeljenu pažnju i slično).
Mijenja li koronavirus način na koji se hranimo? Pandemija bi mogla imati i pozitivnu stranu
Ova činjenica objašnjava koliko je bitno kako jedemo. Našem tijelu potrebno je određeno vrijeme za obradu informacija koje prima iz okoline (podražaja) pa tako i kada je riječ o jelu.
Nije rijetkost vidjeti pojedince kako jedu hodajući ulicom, ili radeći više stvari istovremeno. Istina je da, nažalost, tome pridonose i kratke pauze na poslu ili u školi/fakultetu.
Međutim, planirajući obroke, pripremajući ih doma i noseći sa sobom, može se uštedjeti vrijeme koje se inače izgubi u potrazi za jelom kada je glad možda i dosegnula vrhunac.
Na ovaj način za vrijeme pauze mogu se primijeniti načela takozvanog svjesnog jedenja (mindfulness eating). U praksi to znači da se tijekom jela usredotoči na podizanje svijesti i razmišlja o onome što se jede.
Dokazano je da ovim pristupom, svjesnim jedenjem, pojedinac uživa niz pozitivnih efekata. Neki od njih su održavanju tjelesne težine, prevencija pretilosti i debljine te smanjenje epizoda kompulzivnog jedenja.
Kako jesti s više svijesti?
1. Za vrijeme obroka sjednite za stol. Nemojte prakticirati jelo u hodu, na brzinu ili na nogama.
2. Budite prisutni. Usredotočite se na hranu, njezin okus, boju, teksturu i mirise. Na ovaj način mozak će realno percipirati količinu hrane koju konzumiraš i pružiti ti osjećaj zadovoljstva.
3. Jedite uz dobru ambijentalnu i laganu glazbu bez korištenja mobitela, računala, TV-a i sl. Istraživanja su dokazala da brzi ritam i glasna glazba u prostoru u kojem se jede potiču na bržu konzumaciju obroka što nikako nije preporučljivo.
4. Jedite polako. Uz temeljito žvakanje hrane postiže se i veća svjesnost svih senzacija koje hrana pruža, obrok postaje ugodnije iskustvo te se lakše može prepoznati osjećaj optimalne sitosti.
5. Birajte kvalitetne obroke. Nemojte se zavarati da kad ste gladni trebate pojesti puno.
6. Jedite svaki dan u isto vrijeme i ne preskačite obroke. Na ovaj način lakše ćete prepoznati osjećaj gladi/ sitosti jer kada organizam ima svoj ritam onda šalje jasne poruke koliko pojesti i što.
7. Razmišljajte kako se osjećate nakon jela i osluškujte svoje tijelo.
8. Uživajte. Hrana je izvor snage za vaše tijelo, ali i pokretač za vaš um.
Možda zvuči zahtjevno, ali sigurno ako samo jednom probate ovako jesti usvojit ćete novu naviku koja sa sobom nosi značajne prednosti.
Je li vrijeme koronavirusa i vrijeme za odvikavanje od bureka i slanaca?
Foto: Shutterstock
