Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, stoga je to velik javnozdravstveni problem.
Procjenjuje se da godišnje u svijetu od srčanožilnih bolesti umire oko 17,5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine, od posljedica srčanožilnih bolesti u RH je umrlo nešto više od 23.000 osoba odnosno 45 posto ukupno umrlih. Među vodećim uzrocima su bili srčani i moždani udar.
Imajući u vidu starenje stanovništva, današnji stil života (pretežito sjedilački), socioekonomske prilike i prisutnost višestrukih čimbenika rizika (debljina, pušenje, šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi), za očekivati je da će udio osoba oboljelih od srčanožilnih bolesti u budućnosti biti sve veći ne poduzmu li se sveobuhvatne preventivne mjere.
Važno je informiranje šire javnosti o srčanožilnim bolestima kako bi se znatno smanjila stopa oboljelih odnosno umrlih (prema svjetskim čelnicima cilj je bio smanjenje smrtnosti od nezaraznih bolesti, od kojih srčanožilne čine polovicu, za 25% do 2025. godine). To je od izuzetne važnosti kad se uzme u obzir da se adekvatnom kontrolom rizičnih čimbenika može spriječiti čak do 80% neželjenih srčanožilnih događaja. Što se tiče RH, u proteklih 15-ak godina prati se trend smanjenja smrtnosti od srčanožilnih bolesti, ponajprije zahvaljujući preventivnim javnozdravstvenim mjerama, ali i poboljšanju dijagnostičko-terapijskih mjera (primjerice 24/7 dostupnost žurne perkutane koronarne intervencije u slučaju akutnog srčanog udara ili pak dostupnost mehaničke trombektomije u slučaju akutnog moždanog udara).
U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici se susreću s mnogo mitova koje je u razgovoru s pacijentom potrebno ‘razbiti’. Pokušat ću objasniti neke od njih.
1. JA SAM PREMLAD DA BIH IMAO PROBLEMA SA SRCEM
Riječ je o jednoj od najčešćih zabluda, pogotovo ako znamo da je današnji stil života uvelike utjecao na povećanu stopu oboljenja od srčanožilnih bolesti kod mladih. Razloga je mnogo, no prekomjerna tjelesna težina, smanjena tjelesna aktivnost i šećerna bolest svakako su neki od glavnih. Patofiziološki gledano, to nije nimalo neočekivano, ako znamo da proces nastanka plaka na stijenkama krvnih žila (ateroskleroza) započinje već u djetinjstvu, a uslijed kombinacije različitih faktora može se pokazati i ranije od očekivanog.
2. NE MJERIM BAŠ REDOVITO TLAK, JER ZNAM KAD MI JE POVIŠEN
Naravno da to nije točno. Činjenica je da ekstremno povišene vrijednosti krvnog tlaka mogu izazvati niz tegoba zbog kojih onda bolesnici najčešće zatraže liječničku pomoć. No češći scenarij su ipak blaže do umjereno povišene vrijednosti krvnog tlaka koje ne uzrokuju nikakve akutne tegobe, ali dugoročno mogu štetno djelovati na gotovo sve organske sustave. Stoga je ključno redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka, pogotovo u skupini već registriranih bolesnika na kroničnoj terapiji.
3. SRČANI UDAR = BOL U PRSIMA
Tijekom medicinske izobrazbe često nas podučavaju da ‘jedan i jedan ne daju uvijek dva’, želeći pritom naglasiti da u svakodnevnoj kliničkoj praksi postoje pravila, no i velik broj iznimaka. Kada je riječ o srčanom udaru, bitno je istaknuti da čak trećina bolesnika ima atipične bolove u prsima ili ih gotovo uopće nema. To naravno čini utvrđivanje srčanog udara znatno težim, a kasnije liječenje manje uspješnim (u kardiologiji vrijedi sintagma ‘vrijeme je srce’).
4. ŽENE OBOLIJEVAJU OD SRČANOG UDARA RJEĐE NEGO MUŠKARCI
Istina je uvijek negdje u sredini, rekli bi neki. Naime, dok muškarci srednje životne dobi dominiraju kad je riječ o pojavnosti srčanog udara, stvari se gotovo u potpunosti izjednačavaju u starijoj životnoj dobi. Uzgred rečeno, žene puno češće obolijevaju od cerebrovaskularnih bolesti, a pritom najviše mislimo na moždani udar.
Može li cink biti oružje u borbi protiv koronavirusa i u kojim ga namirnicama pronaći?
5. NAKON SRČANOG UDARA POTREBNO JE STROGO MIROVANJE
Iako je nekada to bio službeni stav medicine, danas je potpuno promijenjen te se preporučuje što prije uvesti tjelovježbu i fizičke aktivnosti nakon akutne faze bolesti. Kako bi se to sustavno poticalo, danas postoje razne ustanove čija je glavna zadaća rehabilitacija srčanožilnih bolesnika, a to uključuje i savjetovanja glede prehrane i nekih drugih životnih navika.
6. MRŠAVI LJUDI NE OBOLIJEVAJU OD SRČANOŽILNIH BOLESTI
Uredna konstitucija ne govori posebno o riziku za srčanožilna oboljenja, osim ako nije odraz zdravih životnih navika. I sami znamo da postoji velik broj bolesnika koji potrebu za hranom kompenziraju na razne načine (primjerice pušenje) što onda direktno utječe i na njihov povišen rizik oboljenja od nekog oblika srčanožilne bolesti.
7. NE TREBAJU ME ZABRINJAVATI POVIŠENE MASNOĆE U MLADOSTI
To i nije baš tako. Naime, prema stručnim kardiološkim društvima, potrebna je kontrola već nakon 20. godine života, a ako postoji obiteljska opterećenost nekom od srčanožilnih bolesti, čak i ranije. Vrijedi pravilo: bolje spriječiti nego liječiti!
8. DOKTORE, SRCE MI PRESPORO/PREBRZO RADI
Srce je opskrbljeno brojnim živčanim završecima putem kojih se regulira njegov rad. Zbog toga, razne srčane funkcije (kao npr. puls u ovom slučaju) odraz su dinamičkih procesa u tijelu koji se događaju kao odgovor na vanjske podražaje (primjerice stres).
Puls sam po sebi ne znači mnogo, pogotovo ako nije praćen nikakvim subjektivnim tegobama (primjerice krizom svijesti ili nepodnošenjem fizičkog napora). No ako uzimate lijekove koji mogu utjecati na srčanu frekvenciju, svakako je potrebno konzultirati nadležnog liječnika obiteljske medicine ili kardiologa.
9. GRČEVI U NOGAMA ODRAZ SU POJAČANOG UMORA
Potrebno je biti oprezan ako osjećate grčeve u mišićima nogu, posebice u listovima, zbog toga što to može biti prvi znak oboljenja krvnih žila (arterija) nogu. Ako pritom imate jedan ili više navedenih rizičnih čimbenika, mogućnost za to zasigurno je veća.
Pretjerano znojenje, problemi sa štitnjačom i tlakom… To su ozbiljne posljedice stresa
10. SVI SU MOJI IMALI PROBLEMA SA SRCEM, PA ĆU TAKO I JA
Iako je činjenica da su ljudi s opterećenom obiteljskom anamnezom za srčanožilne bolesti pod povećanim rizikom, bitno je istaknuti da se utjecajem na sve potencijalno promjenjive rizične čimbenike (pušenje, pretilost, šećerna bolest, povišeni krvni tlak i masnoće u krvi) taj rizik može drastično smanjiti.
COVID-19 i zdravlje srca
U svjetlu aktualne svjetske pandemije COVID-19, potrebno je naglasiti da se radi o generaliziranoj bolesti koja dominantno zahvaća dišni sustav, no kod većine bolesnika zahvaćeno je i srce (čak 2/3). Kod zdravih osoba aktivna infekcija virusom SARS-CoV-2 može dovesti do oštećenja srčane funkcije i lošijih kliničkih ishoda. Također, kod kroničnih bolesnika može uzrokovati pogoršanje već narušene srčane funkcije s teškim posljedicama, zbog čega se oni ubrajaju u rizičnu skupinu bolesnika.
Poučeni iskustvima s dosad poznatim kardiotropnim virusima, treba biti krajnje oprezan s virusom SARS-CoV-2, budući da nerijetko ostavlja trajne posljedice na srčani mišić u vidu slabljenja pumpe (kardiomiopatija).
Autor: Kristijan Đula, dr. med., specijalist kardiologije, Poliklinika Perić-Staničić.
Foto: Shutterstock
