Ako ste se ikada u životu osjećali kao da ste na rubu pucanja zbog svih obaveza, budite sigurni da niste jedini.
Bilo da je riječ o prekovremenim satima na poslu koje nije bilo moguće uskladiti s privatnim životom ili pak o konstantnom pritisku da sve kod kuće mora biti tip-top dok u isto vrijeme i na poslu treba briljirati, a dijete treba minimalno vremena provesti u vrtiću i maksimalno u parku/interakciji i igri s vama. Svatko od nas ima svoje obaveze koje ga s vremena na vrijeme „stisnu“. I svatko se barem jednom u životu zapitao kako sve uskladiti.
Psihologinja otkriva što učiniti ako vama i partneru treba savjetovanje, a ne možete si ga priuštiti
Sjećam se perioda prije nego sam imala dijete kako sam teško nalazila rupe u rasporedu za privatan život. Ako sam imala vremena ja, nije imala prijateljica i obrnuto. Uvijek mi se činilo da vrijeme jednostavno nestaje brzinom munje. Budući da volim da mi je kuća čista i uredna, da ormar nije nakrcan vešom koji čeka peglanje, da mi je bilo bitno da vrijeme provedem s primarnom obitelji ali i partnerom – jednostavno nakon posla nije bilo dovoljno vremena za sve. Posebice kada vam s posla treba puno vremena da se uopće dokopate kuće.
Knjige bih čitala prije spavanja ili u tramvaju (ako nisam bila kao sardina prilijepljena za druge putnike) i rijetko bi se našao moment u kojemu bih imala sat vremena na raspolaganju tijekom dana da ne radim nešto što moram već nešto u čemu uživam.
Vjerujem da se dio ljudi sigurno može prepoznati u ovom primjeru. Možda nije svima bitno da kuća bude tip-top i ručak kuhan svaki dan, ali sigurno imaju nešto drugo što oni moraju. Pokositi travu, prošetati sa psom, brinuti o starom i nemoćnom roditelju… Svatko ima nešto što ga na neki način sprečava da nakon posla dođe doma i da kao u filmu digne noge u zrak i nazdravi kraju radnog dana.
Nakon rođenja djeteta činilo mi se kao da sam prije imala gomilu slobodnog vremena – što iz prethodnog primjera vidimo da nije tako. No, kada dođe dijete, obaveze se gomilaju, sati u danu se ne povećavaju i koliko god toga napravili, uvijek se čini nedovoljno. Kuća nikada nije uredna (čak sam i ja kao netko tko je prilično opsesivno-kompulzivan morala spustiti kriterije), uvijek nešto zaboravimo kupiti (pa tako umjesto da križamo obaveze samo imamo još jednu mini stavku koju ne smijemo zaboraviti pri idućoj kupnji u dućanu), rokovi na poslu čine se kraći, a naše zaboravljanje češće… Obaveze stišću sa svih strana i teško je biti odličan roditelj, vrhunski zaposlenik, obazriv prijatelj, divan partner i u isto vrijeme dijete puno strpljenja spram svojih roditelja. Zapravo ne da je teško, već nemoguće.
Savršeno usklađivanje obaveza je nemoguće
Ako ste očekivali jedan dobar recept kako sve zadovoljiti a da i dalje ostanete u superlativu po pitanju vaših životnih uloga, onda ću vas razočarati. Naime, nemoguće je da sve obaveze konstantno uspijevamo uskladiti tako da nikada i nigdje nema propusta. Ako očekujete od sebe da sve svoje obaveze usklađujete savršeno, tada imate problem – a to je da savršenstvo nije moguće i da ako ne želite sagorjeti u ekspresnom roku, od te ideje trebate odustati. Dan ima samo 24 sata i ako mu oduzmemo 16 sati koliko odlazi na posao i spavanje, u ostalih 8 sati ponekad ni fizički ne možete stići sve što ste si zacrtali samo kako bi stvari bile tip-top. Odnosno, možda biste i mogli stići, no cijena je previsoka za vaše zdravlje – kako psihičko, tako i fizičko. Ako ste stalno pod stresom od toga što sve „morate“, vaše tijelo će sigurno reagirati. Možda kroz migrenu, probavne smetnje, bolove u želucu… Imajte na umu da stres od „moranja“ može biti prilično neugodan i da dugoročno neće donijeti ništa dobro.
Kako uskladiti sve obaveze?
Prije svega sjetite se da stvari ne moraju biti savršene, da je OK ako nekad i odustanete od svojih ideja (nered neće pobjeći, možda stan stignete počistiti i sutra) i da je u redu tražiti pomoć i/ili delegirati ako imate kome. Ljudi često misle da nemaju kome delegirati, a zapravo nikada nisu ni ozbiljno razmislili o potencijalnim kandidatima. Ili su razmislili pa su zaključili da oni to ne bi odradili dovoljno dobro. Primjerice, možda ste htjeli delegirati suprugu usisavanje, ali ste zaključili da on to ne napravi dobro kao vi. To je sada već stvar kriterija i tu trebate odvagnuti – hoćete li prihvatiti nečiju pomoć kao dovoljno dobru i dobiti ekstra minute za sebe ili ćete i dalje ustrajati da vaš suprug to ne radi dobro i biti na rubu sagorijevanja? Odluka i nije toliko komplicirana.
Nekada i sama organizacija i planiranje mogu pomoći da lakše uskladimo svoje obaveze. Sama jako često na papir stavim što sve trebam učiniti idući dan ili tjedan i potom razmišljam o tome koliko je vremenski realno da nešto stignem. Na listi su mi uvijek prve na popisu stvari koje su hitne i važne – npr. kupiti pelene (dijete više nema ni jednu pelenu), odnijeti laptop na popravak (on mi je sredstvo rada), itd…
Kada je nešto hitno i važno, to prvo treba u danu učiniti. Slijede stvari koje su hitne, ali nisu toliko važne – npr. vani pljušti, a odjeća vam se suši na balkonu. Bilo bi dobro da je odmah unesete, no, načelno, ako i pokisne, ništa se strašno neće dogoditi. Ako je nešto važno, ali nije hitno (npr. trebate nazvati liječnika da se naručite za pregled), tada bi bilo dobro da isplanirate kada ćete to učiniti (npr. u pauzi na poslu). I zadnje ostaju stvari koje nisu ni hitne ni važne – npr. generalka stana. One nas često znaju iscrpljivati posebice ako ih krenemo obavljati prije nego smo obavili one koje su zaista važne i hitne.
Zbog ovog kamena spoticanja velik broj ljudi nalazi se u burnoutu – posebice ako ga nešto iznutra stišće da sve s liste mora biti napravljeno i to nikako drukčije nego savršeno. Prije nego krenete raditi idući popis u glavi što sve trebate učiniti, prvo se zapitajte može li nešto s tog popisa otpasti ili pričekati bolje dane.
Preporuke:
- Umjesto da stvari budu odrađene savršeno, prihvatite dovoljno dobro
- Napravite listu stvari koje trebate obaviti i zapitajte se je li realno da ih sve stignete u zadanom roku
- Što možete delegirati ili otpisati, delegirajte/otpišite
- Uvijek prvo obavljajte stvari koje su hitne i važne
- Preostalo vrijeme rasporedite na hitne stvari, a važne bez vremenskog ograničenja isplanirajte kada vam je najzgodnije obaviti ih
- Na popis stvari koje trebate obaviti dodajte i bar 15 minuta dnevno za sebe koje ćete provesti kako vam najviše odgovara
Užasno se bojite zaraze koronavirusom? Ovih 7 savjeta će vam pomoći da se opustite
Foto: Shutterstock
