U dišnom se sustavu konstantno odvijaju mnogobrojni procesi za koje znamo da su od fundamentalnog značaja za zdravlje organizma.
Pandemija koronavirusa SARS-COV-2 koji primarno napada dišne puteve i kompromitira njihove vitalne funkcije, poput opskrbe kisikom, odstranjivanja ugljičnog dioksida, imunološke zaštite organizma, regulacije temperature i acidobazne ravnoteže, skrenula je pažnju na važnost očuvanja zdravlja dišnog sustava.
Prevencija je najvažnija
Ključ čuvanja zdravlja općenito, a tako i zdravlja dišnog sustava jest preventivno djelovanje.
Preventivne mjere uključuju: prestanak pušenja, (pušenje nije uzročnik samo karcinoma pluća i KOPB-a nego i brojnih drugih bolesti koje smanjuju i kvalitetu i duljinu trajanja života), smanjenje unosa štetnih čestica iz zraka (alergeni, mikroelementi, zagađivači zraka), čiju ćemo količinu smanjiti brigom o okolišu i razvijanjem zelenog gospodarstva i raznih smart koncepata urbanih sredina, kvalitetnom prehranom i održavanjem higijene respiratornog sustava preventivno djelovati na infekcije i jačanje imunološkog sustava, vježbama pravilnog disanja kontrolirati stres i popraviti imunološki sustav .
9 simptoma raka pluća na koje trebate reagirati, čak i ako ne pušite!
Važnost ranog otkrivanja bolesti
Pored preventivnih mjera, jedan od imperativa suvremene medicine jest rano otkrivanje bolesti i pravovremene rekacije pružanja medicinske skrbi.
Kašalj, zaduha, umor, otežano disanje sa ili bez postojanja rizičnih čimbenika ili defenrentnijih simptoma za Covid-19 iziskuju pregled liječnika obiteljske medicine, pulmologa ili infektologa koji će obavljanjem kliničkog pregleda, testova plućne funkcije, radiološkim i laboratorijskim pretragama ustanoviti je li osoba bolesna ili ne, te u slučaju bolesti početi s liječenjem.
Treba napomenuti i ovaj put, obrada bolesnika sa sumnjom na kontakt s virusom ili s dokazanim pozitivnim nalazom na prisustvo virusa (mislim na fazu dok je bolesnik zarazan za druge ljude) u odnosu na bolesnika kod kojeg smo dokazali da nema prisutnost zarazne bolesti COVID-19 (negativan PCR test na SARS-CoV-2) različita je bez obzira na iste prijašnje bolesti, sličnu ili istu sadašnju bolest.
UPALNE BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA
Akutne upale bolesti dišnoga sustava najučestalija su zaraza koja pogađa čovjeka, i to u svim dobnim skupinama. Uzročnici jesu različiti, a najbrojniji i najzastupljeniji su respiratorni virusi koji se lako prenose kapljičnim putom i dodirom.
Obična prehlada jest virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela karakterizirana izrazitom hunjavicom, kihanjem, osjećajem začepljenosti nosa i ušiju, suhoćom, stezanjem i laganim bolom u ždrijelu. Obično nisu prisutni opći simptomi. Bolest počinje nakon inkubacije od 1 do 3 dana i najčešće traje oko tjedan dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja.
Za razliku od obične prehlade, febrilni respiratorni katar jest klinički sindrom, skup simptoma, koji označava akutnu respiratornu bolest gornjega dijela dišnoga sustava s istaknutim simptomima zaraze, što povećava mogućnost komplikacija. Uz srednje izražene opće simptome kao što su vrućica, glavobolja i osjećaj umora, bolest je praćena oštećenjem respiratornog epitela i oticanjem sluznica, rizičnim čimbenicima za nastanak sekundarne bakerijske infekcije srednjeg uha, sinusa i pluća. Posljedično se javlja kašalj i promuklost te upala donjih dišnih putova s otežanim disanjem.
Influenca (gripa) jest lako prenosiva, teška i kratkotrajna zarazna bolest koju uzrokuju virusi influence. Bolest se prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu s zaraženom ili oboljelom osobom i pojavljuje se nakon kratke inkubacije od 1 do 2 dana. Početak bolesti je nagli s jako izraženim općim simptomima: vrućica, bolovi u mišićima, malaksalost i glavobolja. Postepeno se razvijaju i drugi simptomi kao što su osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost, bol iza prsne kosti te suhi kašalj koji postepeno prelazi u produktivni. Najčešća je komplikacija upala pluća, uzrokovana virusom gripe ili kao sekundarna bakterijska infekcija.
COVID-19 akutna je zarazna bolest koju uzrokuje novi SARS-CoV-2 virus, a karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, suhim kašljem, umorom, bolovima u mišićima, glavoboljom, i gubitkom osjeta okusa ili mirisa. Simptomi se javljaju nakon inkubacijskog perioda od 14 dana (najčešće nakon 5-6 dana). COVID-19 se kao i ostale akutne upalne bolesti dišnog sustava prenosi kapljičnim putem. Najopasnija je komplikacija sindrom akutnog respiracijskog distresa, s posljedičnom po život opasnom nestašicom kisika. Izazov koji nas čeka jest ne samo zbrinjavanje akutne faze COVID-a 19, nego i plućna rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli COVID-19, a kod kojih su na radiološkim pretragama pronađeni fibrozni ožiljci na plućima.
Znate li zašto se razvijaju najčešći oblici raka? Onkologinja savjetuje kako ih prevenirati
LIJEČENJE
Osnovno liječenje akutnih virusnih respiratornih bolesti je simptomatsko: potrebno je uzimati veću količinu tekućine, pošteda od težih napora, po potrebi se koriste kapi za nos, lijekovi za snižavanje tjelesne temperature i/ili za smanjenje bolova, te vitamin C. Preporuka je uzimati i vitamin D te Cink kod infekcije Covidom 19. Ukoliko dođe do bakterijskih komplikacija onda se prema preporuci liječnika uzimaju antibiotik ili neka druga diferentnija terapija u smislu bronhodilatatora, kortiskosteroida, niskomolekularnog heparina i potporne respiratorne terapije ovisno o osnovnoj bolesti i komplikacijama koje su nastale kod boelsnika, uglavnom govorimo o bolničkom liječenju za takve bolesnike.
Što možete učiniti kako bi se zaštitili?
- pravilno se hranite i dovoljno odmarajte,
- redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite,
- češće perite ruke,
- izbjegavajte doticanje sluznica (oči, nos, usta) rukama koje niste prethodno oprali,
- održavajte socijalnu distancu,
- nosite zaštitne maske u zatvorenim prostorima, i na otvorenom u situacijama kada je nemoguće održati socijalnu distancu,
- izbjegavajte boravak u prostoriji s osobom koja je oboljela,
- izbjegavajte boravak u zatvorenoj prostoriji u kojima boravi mnogo ljudi.
Autor: dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med., internist-pulmolog na Klinici za plućne bolesti, Jordanovac i predsjednik upravnog odbora udruženja „Hrvatska kuća disanja“
Foto: Shutterstock
