Bolest Zapadnog Nila (ZN) je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica.
Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom.
Bolest ZN je kompleksna vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika.
Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.
Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva).
U oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih).
Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.
U svrhu prevencije infekcije VZN važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.).
Komarci vektori VZN najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom noći.
Radi osobne zaštite od uboda komaraca preporučuje se:
- Primjenjujte sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente u spreju na kožu (prema uputama proizvođača).
- Zaštitite se odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na području s puno komaraca (osobito u sumrak).
- Zaštitite prozore i vrata balkona ili terasa mrežama protiv insekata.
- Koristite sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente za prostore
- Boravite u klimatiziranim prostorima kada je moguće.
Tekst: HZJZ
Foto: Shutterstock
