U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti. U 2020. godini je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22 886 osoba, od čega je 57,4 % umrlih žena (13 131) i 42,6 % umrlih muškaraca (9 755).
Iz najnovijih podataka vidljivo je kako godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire više žena od muškaraca. Upravo iz tog razloga Zaklada „Hrvatska kuća srca“ provela je u sklopu projekta „Žena i srce“ preventivni probir kod žena starijih od 45 godina koji pomaže u utvrđivanju rizika za kardiovaskularni incident.
Na testiranju laboratorijski su određivani visokoosjetljivi troponin I, lipidogram (ukupni kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), visokoosjetljivi C reaktivni protein i HbA1c (pokazatelj kontrole šećera u krvi unatrag tri mjeseca). Mjerenje visokoosjetljivog troponina I koristi se za procjenu rizika za moguće buduće kardiovaskularne incidente, uključujući infarkt, zatajenje srca ili srčanu smrt. Preliminarni podaci za prvu skupinu od 245 testiranih žena u Zagrebu opravdali su provođenje ovog probira, jer je visok rizik od razvoja kardiovaskularog incidenta utvrđen za njih 0,82 posto, a umjeren za 8,6 posto. Kod 75,92 posto sudionica utvrđene su povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, a kod njih 78,37 posto povišene vrijednosti LDL (tzv. lošeg) kolesterola, jednog od najznačajnijih čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti, izjavila je Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“.
„Iako je zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godina (22 020) i broj umrlih u 2020. godini (22 886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom da ne postoje detaljne analize, teško je reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19,“ rekla je prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, HZJZ.
Za 520 milijuna ljudi koji žive s KVB-om, pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška. Izloženi su većem riziku od težih oblika bolesti. Mnogi zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu i izoliraju se od obitelji i prijatelja. Iz svih navedenih razlika edukacija o prevenciji kardiovaskularnog zdravlja još je važnija u vrijeme svjetske pandemije.
„Upravo zato ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana srca poziva nas da se POVEŽEMO srcima. Iako smo izoliraniji nego ikad, možemo se povezati s vlastitim srcem i sa srcima naših bližnjih. Povezati se znači voditi brigu o zdravlju srca, odabrati zdrave životne navike – prestati pušiti, vježbati, zdravo se hraniti, kontrolirati krvni tlak, odlaziti na redovne preglede, koristiti suvremenu tehnologiju u kontroli zdravlja srca, ali i brinuti o zdravlju svojih bližnjih te osoba u povećanom riziku. Treba znati da se čak 80 % preuranjenih kardiovaskularnih smrti može spriječiti preventivnim ponašanjem“, izjavio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća srca“.
COVID-19 i srčanožilne bolesti: Virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
