Novo britansko istraživanje pokazalo je da kod dijela pacijenata s rakom debelog crijeva imunoterapija prije operacije značajno smanjuje rizik od povratka bolesti i može smanjiti potrebu za kemoterapijom.
Rak debelog crijeva jedan je od najvećih zdravstvenih izazova današnjice – riječ je o trećem najčešćem obliku raka u svijetu i drugom vodećem uzroku smrti povezanih s malignim bolestima. Ipak, novo istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva donosi ohrabrujuće rezultate koji bi u budućnosti mogli promijeniti način liječenja određenih pacijenata.
Znanstvenici sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), prenosi Medical News Today, predstavili su rezultate kliničkog ispitivanja koji pokazuju da kratkotrajna imunoterapija prije operacije može značajno smanjiti rizik od povratka bolesti kod pacijenata s određenim genetskim podtipom raka debelog crijeva. Rezultati su predstavljeni na godišnjem sastanku Američkog udruženja za istraživanje raka (AACR) 2026., a stručnjaci smatraju da bi ovaj pristup mogao promijeniti dosadašnji standard liječenja i kod nekih bolesnika čak smanjiti potrebu za kemoterapijom.
Standardno liječenje ne djeluje jednako kod svih
Kolorektalni rak obuhvaća rak debelog crijeva i rektuma, a operacija je i dalje najčešći oblik liječenja. Mnogi pacijenti prije zahvata prolaze kemoterapiju, tzv. neoadjuvantnu terapiju, kako bi se tumor smanjio i lakše uklonio. No problem je što kemoterapija ne djeluje jednako učinkovito kod svih oboljelih.
Poseban genetski profil tumora, poznat kao MMR-deficijentni/MSI-visoki rak debelog crijeva, prisutan je kod otprilike 10 do 15 posto pacijenata sa stadijem II i III bolesti. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je upravo taj podtip manje osjetljiv na kemoterapiju, dok imunoterapija kod mnogih pacijenata daje dugotrajnije i bolje rezultate.
– Uobičajeni pristup liječenju ovih pacijenata često uključuje operaciju nakon koje slijede mjeseci kemoterapije. Naši rezultati pokazuju da bi se kod određenih pacijenata taj pristup u budućnosti mogao značajno promijeniti – objasnio je dr. Marnix Jansen iz UCL Cancer Institutea.
Što je pokazalo novo istraživanje?
U kliničkom ispitivanju nazvanom NEOPRISM-CRC sudjelovala su 32 pacijenta s rakom debelog crijeva stadija II ili III i MMR-deficijentnim/MSI-visokim genetskim profilom. Umjesto klasičnog pristupa – operacije nakon koje slijedi tri do šest mjeseci kemoterapije – sudionici su prije operacije tijekom devet tjedana primali imunoterapijski lijek pembrolizumab.
Rezultati su iznenadili i same istraživače:
- Kod 59 posto pacijenata nakon imunoterapije i operacije više nije bilo znakova raka.
- Nakon prosječno 33 mjeseca praćenja nijedan pacijent nije doživio povrat bolesti.
- Čak i kod onih kod kojih su ostali mali tragovi tumora nije zabilježeno širenje ili napredovanje bolesti.
Za usporedbu, kod pacijenata sa stadijem III raka debelog crijeva liječenih standardnom operacijom i kemoterapijom bolest se vraća kod otprilike četvrtine oboljelih, najčešće unutar prve tri godine.
– U skupini od 32 pacijenta, njih 59 posto nije imalo detektabilan rak nakon imunoterapije i operacije, a nakon gotovo tri godine praćenja nijedan pacijent nije doživio relaps – rekao je dr. Jansen.
Imunoterapija “trenira” imunološki sustav
Voditelj translacijskog dijela istraživanja, dr. Marnix Jansen, ističe kako je ključno to što je tumor tijekom imunoterapije još uvijek prisutan u tijelu.
– To znači da imunološki sustav može prepoznati veliku količinu tumorskog materijala i razviti snažniji odgovor protiv raka – objasnio je.
Imunoterapija djeluje tako da pomaže imunološkom sustavu da prepozna i napadne stanice raka. Kod MMR-deficijentnih/MSI-visokih tumora to je posebno učinkovito jer ti tumori sadrže velik broj genetskih promjena koje stvaraju abnormalne proteine, tzv. neoantigene, zbog kojih ih imunološki sustav lakše uočava.
Tumori inače koriste tzv. imunološke kontrolne točke kako bi se “sakrili” od obrambenog sustava organizma. Pembrolizumab pripada skupini inhibitora kontrolnih točaka i blokira taj mehanizam, čime omogućuje imunološkom sustavu da napadne stanice raka.
– Imunoterapija može pojačati antikancerski imunološki odgovor dok su tumor i njegovo lokalno imunološko okruženje još uvijek očuvani”, rekao je Jansen. Dodao je i kako su slični rezultati već viđeni kod nekih drugih vrsta raka, gdje su inhibitori kontrolnih točaka prije operacije pokazali snažnije lokalne i sustavne antitumorske učinke od same operacije.
Personalizirani krvni testovi mogli bi dodatno unaprijediti liječenje
Istraživači su tijekom studije koristili i posebne krvne testove kojima su pratili tumorsku DNK u krvotoku. Prema riječima stručnjaka, takvi bi testovi u budućnosti mogli pomoći liječnicima da preciznije odrede kojim pacijentima treba manje terapije, a kojima intenzivnije liječenje i pažljivije praćenje.
– Ovi ultrasenzitivni testovi mogu otkriti i najmanje tragove tumorske DNK u krvi. Kada je tumorska DNK nestala iz krvi nakon imunoterapije, vrlo je vjerojatno da pacijenti više nisu imali preostali rak – objasnio je dr. Jansen.
Dodaje kako bi upravo ovakav pristup mogao otvoriti vrata personaliziranijem liječenju raka debelog crijeva, uz manje nepotrebnih terapija i bolje dugoročne ishode za pacijente.
– Takvi testovi mogli bi pomoći liječnicima da prepoznaju pacijente koji dobro reagiraju na terapiju i možda trebaju manje liječenja, ali i one s većim rizikom kojima je potrebno pažljivije praćenje ili dodatna terapija – zaključio je.
(Ordinacija.hr)
